Sudije, u odluci 6:3 koju je napisao konzervativni predsjednik Vrhovnog suda Džon Roberts, potvrdile su odluku nižeg suda da Trampova upotreba ovog zakona iz 1977. godine prevazilazi njegova ovlašćenja.
Sud je presudio da tumačenje Trampove administracije da zakon u pitanju – Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama (IEEPA) – daje Trampu moć da nametne carine, bi se miješalo u ovlašćenja Kongresa i kršilo pravilo poznato kao doktrina “velikih pitanja”.
Doktrina, koju prihvataju konzervativne sudije, zahtijeva da radnje izvršne vlasti vlade koje imaju “ogroman ekonomski i politički značaj” budu jasno ovlašćene od strane Kongresa. Sud je koristio ovu doktrinu kako bi zaustavio neke od ključnih izvršnih poteza bivšeg demokratskog predsjednika Džoa Bajdena.
Roberts je, pozivajući se na raniju odluku Vrhovnog suda, napisao da “predsjednik mora ‘ukazati na jasnu kongresnu autorizaciju’ kako bi opravdao svoje izuzetno tvrdoglavo nametanje carina”, dodajući: “On ne može”.
Tramp je koristio carine – poreze na uvezenu robu – kao ključni alat ekonomske i spoljnopolitičke strategije. One su bile centralni dio globalnog trgovinskog rata koji je Tramp pokrenuo nakon što je počeo svoj drugi mandat, a koji je udaljio trgovinske partnere, uticao na finansijska tržišta i izazvao globalnu ekonomsku neizvjesnost.
Vrhovni sud je donio odluku u pravnoj tužbi preduzeća pogođenih carinama i 12 američkih država, većinom pod demokratskom vlašću, protiv Trampove neviđene upotrebe ovog zakona za jednostrano nametanje uvoznih poreza.
Tri sudije koje su se usprotivile bile su konzervativci Klarens Tomas, Semjuel Alito i Bret Kavanaf. Uz Robertsa u većini su bile konzervativne sudije Nil Gorsuč i Emi Koni Beret, koje je Tramp imenovao tokom svog prvog mandata, sa još troje liberalnih sudija.
Vrhovni sud, koji ima konzervativnu većinu 6:3, prethodno je podržao Trampa u nizu odluka donešenih po hitnom postupku otkako se vratio na predsjedničku funkciju u januaru 2025, nakon što su mu niži sudovi ometali politike.
Za Trampove carine se predviđalo da će u narednoj deceniji donijeti trilione dolara prihoda Sjedinjenim Američkim Državama, koje posjeduju najveću ekonomiju svijeta.
Trampova administracija nije dostavila podatke o naplati carina od 14. decembra. Ali ekonomisti Penn-Wharton budžetskog modela danas su procijenili da je iznos prikupljen od Trampovih carina na osnovu IEEPA bio više 175 milijardi dolara. Taj iznos vjerovatno će morati biti vraćen ukoliko Vrhovni sud presudi protiv carina zasnovanih na IEEPA.
Ustav SAD daje Kongresu, a ne predsjedniku, ovlašćenje da uvodi poreze i carine. Ali Tramp se umjesto toga pozvao na zakonska ovlašćenja kroz IEEPA da nametne carine skoro svim američkim trgovinskim partnerima bez odobrenja Kongresa. Tramp je nametnuo i neke dodatne carine prema drugim zakonima koji nijesu predmet ovog slučaja. Na osnovu podataka vlade od oktobra do sredine decembra, te dodatne carine čine oko trećine prihoda od Trampovih carina.
IEEPA omogućava predsjedniku da reguliše trgovinu u nacionalnoj vanrednoj situaciji. Tramp je postao prvi predsjednik koji je koristio IEEPA za nametanje carina, jedan od mnogih načina na koji je agresivno pomjerao granice izvršne vlasti od svog povratka u kancelariju, u oblastima od imigracione politike, otpuštanja zvaničnika federalnih agencija, domaćih vojnih raspoređivanja do vojnih operacija u inostranstvu.
Tramp je opisao carine kao vitalne za američku ekonomsku sigurnost, predviđajući da bi zemlja bez njih bila nezaštićena i uništena. U novembru je Tramp rekao novinarima da bez njegovih carina “ostatak svijeta bi nam se smijao jer su godinama koristili carine protiv nas i iskorištavali nas.” Tramp je rekao da su Sjedinjene Države zloupotrebljavane od strane drugih zemalja, uključujući Kinu, drugu najveću ekonomiju.
Nakon što je Vrhovni sud čuo argumente u slučaju u novembru, Tramp je rekao da će razmotriti alternative ukoliko sud presudi protiv njega po pitanju carina, govoreći novinarima da “ćemo morati razviti plan ‘igra dva’.”
Ministar finansija Skot Besent i drugi zvaničnici administracije rekli su da će SAD koristiti druge pravne osnove kako bi sačuvali što više Trampovih carina. Među ostalim, to uključuje zakonsku odredbu koja omogućava carine na uvezenu robu koja ugrožava američku nacionalnu sigurnost i drugu koja dozvoljava kontramjere, uključujući carine protiv trgovinskih partnera koje Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika utvrdi da su koristili nepoštene trgovinske prakse protiv američkih izvoznika.
Ni jedna od ovih alternativa nije nudila fleksibilnost i direktan uticaj koji je IEEPA pružala Trampu, i možda neće moći replicirati pun opseg njegovih carina na vrijeme.
Trampova sposobnost da odmah nametne carine na robu bilo kojeg trgovinskog partnera pod okriljem neke forme proglašene nacionalne vanredne situacije povećavala je njegovu moć nad drugim zemljama. To je navelo svjetske lidere da hitno dolaze u Vašington kako bi osigurali trgovinske sporazume koji često uključuju obećanja o milijardama dolara investicija ili druge ponude za proširen pristup tržištu za američke kompanije.
Ali Trampova upotreba carina kao oruđa u američkoj spoljnjoj politici rezultirala je antagonizovanjem brojnih zemalja, uključujući one dugo smatrane najbližim američkim saveznicima.
IEEPA je istorijski korišćen za uvođenje sankcija protiv neprijatelja ili zamrzavanje njihovih sredstava, a ne za nametanje carina. Zakon posebno ne spominje riječ carine. Trampovo Ministarstvo pravde tvrdilo je da IEEPA dozvoljava carine jer ovlašćuje predsjednika da “reguliše” uvoz kako bi se odgovorilo na vanredne situacije.
Kongresni budžetski ured procijenio je da bi, ako sve trenutne carine ostanu na snazi, uključujući one zasnovane na IEEPA, one generisale oko 300 milijardi dolara godišnje u narednoj deceniji.
Ukupni neto prihodi od carina SAD dostigli su rekordnih 195 milijardi dolara u fiskalnoj 2025, koja je završila 30. septembra, prema podacima Ministarstva finansija SAD.
Drugog aprila, na datum koji je Tramp označio kao “Dan oslobođenja,” predsjednik je objavio ono što je nazvao “reciproknim” carinama na robu uveženu od većine američkih trgovinskih partnera, pozivajući se na IEEPA kako bi se suočio sa, kako je rekao, nacionalnom vanrednom situacijom vezanom za američke trgovinske deficite, iako SAD već decenijama imaju trgovinske deficite.
U februaru i martu 2025, Tramp je pozvao IEEPA kako bi nametnuo carine na Kinu, Kanadu i Meksiko, navodeći šverc često zloupotrebljavane analgetike fentanila i ilegalnih droga u SAD kao nacionalnu vanrednu situaciju.
Tramp je koristio svoje carine da izvuče koncesije i pregovara ponovo o trgovinskim sporazumima, te kao oružje da kazni zemlje koje su mu se zamerile po pitanjima van trgovine. To se odnosilo na postupke Brazila protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, Indijine kupovine ruske nafte koja finansira ruski rat u Ukrajini, i reklamu protiv carina u kanadskoj provinciji Ontario.
IEEPA je donio Kongres i potpisao demokratski predsjednik Džimi Karter. Pri usvajanju mjere, Kongres je postavio dodatna ograničenja na predsjednikova ovlašćenja u odnosu na prethodni zakon.
Slučajevi o carinama pred sudijama uključivali su tri tužbe.
Vašingtonski američki Apelacioni sud za federalni krug stao je na stranu pet malih preduzeća koja uvoze robu u jednom slučaju, i država Arizona, Kolorado, Konnektikat, Delaware, Ilinois, Mejn, Minesota, Nevada, Novi Meksiko, Njujork, Oregon i Vermont u drugom.
Odvojeno, federalni sudija u Vašingtonu stao je na stranu porodične kompanije za igračke pod nazivom Learning Resources.
