Ako evropske vlade ranije nijesu shvatale ozbiljno prijetnje Donalda Trampa da preuzme Grenland, sada to svakako čine.
Donosioci odluka više ne ignorišu pojačanu retoriku američkog predsjednika i očajnički traže plan kako da ga zaustave.
„Moramo biti spremni na direktnu konfrontaciju sa Trampom“, rekao je jedan diplomata EU upoznat sa tekućim razgovorima. „On je u agresivnom modu i mi moramo biti spremni“.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u srijedu da planira da sljedeće sedmice razgovara sa danskim zvaničnicima o američkom preuzimanju Grenlanda. Bijela kuća je saopštila da bi Trampova preferencija bila da teritoriju dobije pregovorima, kao i da razmatra kupovinu ostrva, ali da je i vojno preuzimanje moguće.
Dok su se diplomatski napori u Evropi pojačavali, francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro rekao je da je sa kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru na Trampove prijetnje.
„Ovdje je u pitanju pitanje kako se Evropa, Evropska unija, može ojačati da bi odvratila prijetnje i napade na svoju bezbjednost i interese“, rekao je Baro novinarima. „Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti silom… zato ove prijetnje moraju prestati“.
POLITICO je razgovarao sa zvaničnicima, diplomatama, stručnjacima i insajderima iz NATO-a kako bi utvrdio kako Evropa može spriječiti američkog predsjednika da ode predaleko i koje su joj opcije ako to ipak učini. Sagovornicima je odobrena anonimnost kako bi mogli slobodno da govore.
„Svi su potpuno zatečeni i zapravo ne znaju šta uopšte imamo u svom arsenalu“, rekao je bivši danski poslanik. „Niko zaista ne zna šta da radi jer Amerikanci mogu da rade šta god hoće. Ali odgovore na ova pitanja trebamo odmah. Ne možemo čekati tri, pet ili sedam godina“.
U srijedu je POLITICO iznio korake koje bi Tramp mogao preduzeti da preuzme Grenland. Sada slijedi druga strana priče: šta Evropa može da uradi da ga u tome spriječi.
Opcija 1: Naći kompromis
Tramp tvrdi da je Grenland od ključnog značaja za bezbjednosne interese SAD i optužuje Dansku da ne čini dovoljno da ga zaštiti od sve većeg kineskog i ruskog vojnog prisustva na Arktiku.
Pregovaračko rješenje u kojem bi Tramp iz razgovora izašao sa nečim što može predstaviti kao pobjedu, a koje bi Danskoj i Grenlandu omogućilo da sačuvaju obraz, vjerovatno je najbrži izlaz iz krize.
Jedan bivši visoki zvaničnik NATO-a sugerisao je da bi savez mogao posredovati između Grenlanda, Danske i SAD, kao što je ranije činio između članica saveza Turske i Grčke u njihovim sporovima.
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker rekao je u srijedu da Tramp i njegovi savjetnici ne smatraju da je Grenland adekvatno obezbijeđen. „Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Dalekom sjeveru… Grenland postaje veoma ozbiljan bezbjednosni rizik za kopneni dio Sjedinjenih Američkih Država“.
Saveznici u NATO-u takođe razmatraju nove ponude Trampu koje bi mogle ojačati bezbjednost Grenlanda, uprkos široko rasprostranjenom mišljenju da je direktna prijetnja od ruskih i kineskih brodova prema toj teritoriji prenaglašena.
Između ostalog, savez bi trebalo da razmotri ubrzanje izdvajanja za odbranu Arktika, održavanje većeg broja vojnih vježbi u regionu i raspoređivanje trupa radi obezbjeđenja Grenlanda i smirivanja SAD, ukoliko to bude potrebno, prema riječima trojice NATO diplomata.
Savez bi takođe trebalo da bude otvoren za uspostavljanje programa „Arktički stražar“, preusmjeravanje vojnih kapaciteta u taj region, po uzoru na inicijative Istočni stražar i Baltički stražar, rekli su dvojica diplomata.
„Sve što se može uraditi“ da se pojača prisustvo saveza u blizini Grenlanda i ispune Trampovi zahtjevi „treba maksimalno iskoristiti“, rekao je jedan od pomenutih NATO diplomata.
Tramp takođe kaže da želi Grenland zbog njegovih ogromnih mineralnih bogatstava i potencijalnih rezervi nafte i gasa. Ali postoji razlog zašto je Grenland do sada uglavnom ostao neiskorišćen: vađenje resursa u surovim uslovima je izuzetno teško i skupo, što ih čini manje konkurentnim u odnosu na kineski uvoz.
Danski izaslanici kažu da su godinama pokušavali da privuku investicije u Grenland, ali da njihovi evropski partneri nijesu pokazivali interesovanje, iako jedan diplomata EU upoznat sa tim pitanjem kaže da se taj stav počinje mijenjati.
Opcija 2: Dati Grenlandu ogroman novac
Administracija Donalda Trampa snažno je stala iza pokreta za nezavisnost Grenlanda. Poruka je da će, ako arktička teritorija napusti Kraljevinu Dansku i sklopi sporazum sa SAD, biti preplavljena američkim novcem.
Iako je Tramp više puta odbio da isključi upotrebu vojne sile za preuzimanje Grenlanda, takođe je insistirao da želi da Grenland dođe dobrovoljno.
EU i Danska pokušavaju da ubijede Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.
Brisel planira da više nego udvostruči potrošnju za Grenland od 2028. godine, prema dugoročnim budžetskim planovima izrađenim nakon što je Tramp počeo da polaže pravo na teritoriju pod upravom Danske, navodi se u nacrtu prijedloga Evropske komisije objavljenom u septembru.
Prema tim planovima, koji su još predmet pregovora među državama članicama, EU bi gotovo udvostručila izdvajanja za Grenland na 530 miliona eura za sedmogodišnji period počev od 2028.
To dolazi povrh novca koji Danska već šalje Grenlandu u okviru sporazuma sa tom samoupravnom teritorijom.
Grenland bi takođe imao pravo da konkuriše za dodatnih 44 miliona eura iz fondova EU za udaljene teritorije povezane sa evropskim državama, prema istom dokumentu.
Podrška Danske i Evrope trenutno je uglavnom usmjerena na socijalnu zaštitu, zdravstvo, obrazovanje i zelenu tranziciju teritorije. Prema novim planovima potrošnje, fokus bi se proširio i na razvoj kapaciteta ostrva za eksploataciju mineralnih resursa.
„Imamo mnogo ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši resursi se uglavnom izvlače bez dobre koristi za Grenland, dok većina profita ide danskim kompanijama“, rekao je Kuno Fenkер, opozicioni poslanik iz Grenlanda koji podržava nezavisnost.
Privlačna ponuda Danske i EU mogla bi biti dovoljna da Grenlanđane zadrži van američkog domašaja.
Opcija 3: Ekonomska odmazda
Od Trampovog prvog mandata, „uložen je veliki napor da se razmišlja kako da se obezbijedi evropska bezbjednost, nordijska bezbjednost i bezbjednost Arktika bez aktivnog učešća SAD“, rekao je Tomas Krozbi, američki vojni stručnjak sa Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.
„To je teško, ali moguće. Ali ne znam da li je iko ozbiljno razmatrao kako obezbijediti evropsku bezbjednost od same Amerike. To je jednostavno ludo“, rekao je Krozbi.
EU ipak ima jedno snažno političko sredstvo koje bi mogla iskoristiti da odvrati Trampa: Instrument protiv prinude, takozvanu „trgovinsku bazuku“, stvorenu nakon prve Trampove administracije, koja omogućava EU da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju.
EU je zaprijetila da će je aktivirati nakon što je Tramp uveo carine bloku, ali je tu prijetnju povukla u julu nakon što su dvije strane postigle dogovor.
S obzirom na to da SAD i dalje primjenjuju carine prema EU, Brisel bi ponovo mogao izvući bazuku.
„Imamo izvoz u Sjedinjene Države od nešto više od 600 milijardi eura, a za oko trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 odsto, i potpuno je jasno da je to moć koju držimo u svojim rukama“, rekao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta.
Ali Tramp bi morao da povjeruje da je EU zaista ozbiljna, imajući u vidu da su prethodni oštri istupi na kraju ostali bez konkretnih posljedica.
Opcija 4: Čizme na terenu
Ako SAD odluče da vojno preuzmu Grenland, Evropljani bi mogli učiniti vrlo malo da to spriječe.
„Neće preventivno napasti Amerikance prije nego što oni polože pravo na Grenland, jer bi to značilo napad prije samog čina rata“, rekao je Krozbi. „Ali kada je riječ o odgovoru na prvi potez, sve zavisi od okolnosti. Ako Amerikanci pošalju vrlo malu grupu ljudi, mogli biste pokušati da ih uhapsite, jer bi se radilo o krivičnom djelu.“
Situacija je potpuno drugačija ako SAD krenu punom snagom.
Sa pravnog stanovišta, moguće je da bi Danska bila primorana da vojno odgovori. Prema stalnom naređenju iz 1952. godine, trupe treba da „odmah stupe u borbu bez čekanja ili traženja naređenja“ u „slučaju napada na dansku teritoriju“.
Evropske zemlje bi, ukoliko Danska to zatraži, trebalo da razmotre slanje trupa na Grenland kako bi povećale cijenu eventualne američke vojne akcije, rekao je jedan diplomata EU, ponavljajući sugestije da bi Berlin i Pariz mogli poslati snage radi odvraćanja bilo kakvog upada.
Iako te snage vjerovatno ne bi mogle da izdrže američku invaziju, one bi djelovale kao sredstvo odvraćanja.
„Mogao bi da se pojavi efekat ‘žice za aktiviranje’, gdje imate grupe ljudi koji se fizički postavljaju kao prepreka, slično situaciji na Trgu Tjenanmen, što bi potencijalno primoralo vojsku Sjedinjenih Američkih Država da upotrijebi silu ili da se povuče“, rekao je Krozbi.
Ali ta strategija ima veoma visoku cijenu, kazao je on. „Ovo je potpuno neistražen teren, ali je sasvim moguće da će ljudski životi biti izgubljeni u pokušaju da se odbije američko polaganje prava na Grenland“.
