Sektori koji već podliježu carinama najpovlašćenije nacije od 15 odsto ili više neće biti opterećeni dodatnim carinama, navodi se u izjavi.
Od 1. septembra za neke grupe proizvoda primjenjivaće se poseban režim, odnosno samo carine utvrđene prema načelu najpovlašćenije nacije. To uključuje nedostupne prirodne resurse, avione i djelove aviona, generičke farmaceutske proizvode i njihove sastojke i hemijske prekursore.
U saopštenju se dodaje da će EU i SAD nastaviti da rade na proširenju tog režima na druge kategorije proizvoda.
Takođe, kako se navodi, EU i SAD će raditi na zaštiti svojih ekonomija od viška kapaciteta u sektorima čelika i aluminijuma i na sigurnim lancima snabdijevanja.
U izjavi se još navodi kako je ovim potvrđen politički dogovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsjednika SAD Donalda Trampa, postignut 27. jula, i uspostavlja “okvir za pravednu, uravnoteženu i uzajamno korisnu transatlantsku trgovinu i ulaganja”, saopštila je Komisija.
“To je prvi korak u procesu kojim će se povećati trgovina i poboljšati pristup tržištu u dodatnim sektorima”, navodi se u saopštenju.
Izjavom se SAD i EU obavezuju i da će raditi na obnavljanju stabilnosti i predvidljivosti u međusobnoj trgovini i investicijama, u korist preduzeća i građana.
Fon der Lajen je izjavila da je EU, suočena s izazovnom situacijom, ostvarila rezultate za članice i industriju i ponovo uspostavila dosljednost u transatlantskoj trgovini.
“To nije kraj procesa, nastavićemo da sarađujemo sa SAD kako bismo postigli dogovor o većem smanjenju carina, utvrdili više područja saradnje i stvorili veći potencijal za ekonomski rast. Istovremeno, nastavljamo da diverzifikujemo naša međunarodna trgovinska partnerstva”, kazala je Fon der Lajen.
Prije nego što se Tramp vratio na dužnost u drugom predsjedničkom mandatu, SAD i EU održavali su generalno niske nivoe carina u onome što je najveći bilateralni trgovinski odnos na svijetu, sa oko 1,7 milijrdi eura (dvije milijarde dolara) godišnje trgovine.
Zajedno SAD i EU imaju 44 odsto globalne ekonomije. Prosječna stopa za SAD iznosila je 1,47 odsto za evropsku robu, dok je prosječna stopa za EU iznosila 1,35 odsto za američke proizvode, prema think tanku Bruegel iz Brisela.
Tramp se žalio na trgovinski višak EU-a od 198 milijardi eura, što pokazuje da Amerikanci kupuju više od evropskih firmi nego obrnuto, zatim je izjavio da evropsko tržište nije dovoljno otvoreno za automobile proizvedene u SAD-u.
Međutim, američke firme popunjavaju dio trgovinskog jaza, prodajući više od EU-a kada su u pitanju usluge, rezervacije putovanja te pravne i finansijske usluge. Prema podacima Evropske centralne banke, oko 30 odsto evropskog uvoza dolazi od firmi u američkom vlasništvu.
