“Zato svi koji takve zahtjeve izgovaraju, prije nego to ponove, neka se dobro pogledaju u ogledalo i zapitaju da li njihov poziv koristi interesima države ili ciljevima kriminalnih grupa koje žele da sruše one koji su ih konačno počeli čistiti iz državnog aparata?”, pita se on.
Jer, kako smatra, ako bezbjednosni sektor vodi borbu protiv mafije u sopstvenim redovima, a kriminalnim grupama to ne odgovara, jasno je da će pokušati da zastraše, diskredituju ili uklone one koji vode obračun sa njihovim saradnicima u uniformama, djelovanjem i upotrebom vatrenog oružja na javnom mjestu.
“U takvom kontekstu, politički napadi koji dolaze odmah nakon obračuna kriminalnih klanova, dobijaju dimenziju koja se više ne može ignorisati i koja moža biti zabrinjavajuća”, navodi se.
Dodaje da upozorava da dalje političko djelovanje pojedinih subjekata koje ide u pravcu osporavanja ili destabilizacije bezbjednosnog sektora “u trenutku kada on prvi put otvara front protiv mafije, neizbježno dolazi u koleraciju sa ciljevima i interesima kriminalnih struktura. Svjesno ili nesvjesno, posljedice su iste”.
“Ovo je borba koja razdvaja dvije strane: jedna želi državu. Druga želi državu pod kontrolom mafije. Ko god napada one koji čiste državu, a ćuti pred onima koji su je trovali, već je izabrao stranu. I biće zapamćen po tom izboru i procesuiran od strane države”, zaključio je Bogdanović.
