Direktor kotorskog Instituta za Biologiju mora Aleksandar Joksimović ističe da, ukoliko građani u ekološkoj Crnoj Gori ne povedu više brige o otpadu, mogli bi da budu i sami ozbiljno ugroženi. Kaže da usljed nekontrolisanog odlaganja otpada nije samo ugrožena životna sredina, te da su istraživanja pokazala da je situacija zaista alarmantna.

- Znate da se plastika vrlo sporo razgrađuje, ona je laka i pluta po površini, može da bude i hrana riba. Kad otvorite želudac ribe, osim onoga što je njena prirodna hrana, možete mikroskopskim putem  da uočite i djelove  plastike koji se nalaze u njenoj utrobi.  Naravno kao krajnji konzumenti mi tu ribu unosimo u svoj organizam - objašnjava on, apelujući na građane da obrate pažnju gdje bacaju otpad. 

Dodaje i da se na kraju ljetnje tuzrističke sezone svake godine organizuje čišćenje površine mora i morskog dna.

- Fantastičan je podatak koliko samo na plaži ostane plastike iza jednog dana u sezoni. To su tone i tone plastike, i ne samo plastike, ima i šerpi i veš mašina... Naš Jadran je pun prljavštine. Naravno mi vidimo izuzetno lijepu površinu, zalazak sunca koji je izuzetno romantičan, međutim i ne sanjamo šta je ispod površine - zaključio je Joksimović.

Direktor ekološkog pokreta "Ozon" Aleksandar Perović saglasan je s Joksimovićem o tome koliko otpad može da ugrozi zdravlje građana. Ističe da je problematika otpada na našoj obali i podmorju najveći izazov.

- Poznato je da se u Crnoj Gori otpadom ne upravlja na način kako bi to trebalo da bude, ne koriste se benefiti reciklaže. Podsjetiću da je većina tog materijala koji završi u naše podmorje ustvari reciklažni materijal. Najveću količinu tog otpada čini plastična ambalaža, koja može da se vrati u proces ponovne upotrebe - kazao je on. 

Ipak, kako ističe, država nije ponudila odgovarajuću infrastrukturu da se problem otpada smanji na nivo kako bi to trebalo da bude.

- A naša država bi morala da riješi taj problem, pogotovo zato što Crna Gora želi da bude ozbiljna turistička destinacija. Dakle, nije riješen sistem upravljanja otpadom, počev od posuda za separatno odvajanje, pa do reciklažnog dvorišta i drugih  objekata. Na plažama nemamo objekte za odlaganje otpada, kako bi to trebalo na jednoj turističkoj destinaciji -objašnjava on.

Ističe da bi država, odnosno nadležni organi, trebalo pod hitno da se pozabave ovim problemom, odnosno treba da sprovedu edukaciju o odlaganju otpada, ali i da kazne one koji to ne poštuju, odnosno one koji bacaju otpad tamo gdje ne treba. Nakon toga bi, kako kaže, mogli očekivati da se stvari promijene.