Cilj konferencije je ohrabrivanje istraživanja i krivičnog gonjenja ratnih zločina u Crnoj Gori i promovisanje doktrine “bez utočišta” za počinioce ratnih zločina. Govornici na konferenciji su sudije i tužioci iz Sjedinjenih Američkih Država koji su radili u oblasti ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Crnogorske sudije, tužioci i advokati, takođe su imli priliku da čuju o iskustvima u procesuiranju ratnih zločina od predstavnika Mehanizma Ujedinjenih nacija za međunarodne krivične tribunale, Međunarodnog tribunala Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju, Međunarodne komisije za nestale osobe i Specijalnog odjeljenja za ratne zločine Bosne i Hercegovine. Predstavnici Tužilaštva za ratne zločine Srbije su takođe prisustvovali konferenciji.
Stalni pravni savjetnik Ambasade SAD u Podgorici Erik Larson i bivši tužilac za ratne zločine u BiH i na Kosovu, istakao je da tema seminara nije samo važna za Crnu Goru već i za čitav Zapadni Balkan , te da i nakon šesnaest godina od rata na ovim prostorima, još uvijek ima dosta nerazriješenih slučajeva i neprocesuiranih ratnih zločinaca, dok je mnogo nestaslih osoba i žrtava koji još uvijek čekaju pravdu.
„ Kao bivši tužilac za ratne zločine u BiH i Kosovu, znam važnost ove teme. Takođe kao što znamo kroz istoriju, utvrđivanje istine i dokazivanje prvade je osnov da bi se krenulo dalje, od prošlosti, prema boljoj sutrašnjici. Crna Gora jedna od zemalja koja je prihvatila obevezu da osobe koje su počinile ratne zločine i prekršile međunarodne zakone izvede pred lice pravde.Crna Gora je takođe, deo globalnog napora da se riješe takvi zločini. Usmjeravanje na rješavanje ratnih zločina je jedana od glavnih komponenti u NATO integracijama.SAD imaju dugu istoriju zavještanja da se odgovra za ratne zločine čak od kraja Drugog Svetskog rata, uključivanja u Nimberški proces, pa sve donjihovog liderstva u nastojanju da se osnuje tribulna za ratne zločine za prostore bivše Jugoslavije kao i za Ruandu. Kao što smo uradili u prošlosti, ,ostali smo posvećeni da pomognemo Crnoj Gori da se uspešno sprovedu istrage i procesuiraju slučajevi ratnih zločina ' kazao je Larson.
On je istakao da će ova konferencija biti usmjerena i na doktrinu „Nema sigurne luke“ koja zahtjeva od svih zemalja ili da izruči one koji su optuženi za ratne zločine tamo gdje su se zločini dogodili, ili ako to nije moguće da se istraže ratni zločini koji su se dogodili negdje drugo dok oni koji se sumljiče da su ih počinili, u ovom slučaju, nalaze se u Crnoj Gori.
Vrhovna državna tužiteljica Đurđina Nina Ivanović, kazala je da rezultati Crne Gore u preduzimanju krivičnog gonjenja i pokretanje krivičnog postupka od strane crnogorskog tužilaštva zbog krivičnih djela ratnih zločina koja su počinjena tokom poslednjih ratnih sukoba koji su se dešavali u vrijeme nestajanja bivše Jugoslavije uočila je i međunarodna zajednica što je posebno vrednovano u procesu pridruživanja Crne Gore zajednici Evropskih država.
„ Tužilaštvo Crne Gore je već u samom jeku ratnih dešavanja preduzelo gonjenje izvršilaca krivičnog djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva već davne 1992. godine pokrenut krivični postupak provi pripadnika oružanih snaga Republike Srpske koji su na teritoriji Crne Gore lišili života tročlanu poroducu i za taj zločin su pravosnažno osuđeni 1996. godine na kaznu zatvora od po 20 godina. Takođe 1997. godine kada još nijesu bili zaključeni sporazumi o saradnji pravosudnih organa novonastalih država, naše tužilaštvo je u predmetu poznatom pod nazivom „Štrpci“ osudili jedno lice zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva na kaznu zatvora od 15 godina.Poznato je u Crnoj Gori procesuirana još četiri slučaja ratnih zločina u javnosti poznati kao „Morin“, „Kaluđerski jaz“, „Deportacija“ i „Bukovica“ čiji je epilog pred sudom poznat, a u svim tim postupcima do punog izražaja došla saradnja između tužilaštava i sudova u okruženju.,, kazala je ona.
