Đukanović je kazao da su mnogi kritičari Vlade gradnju autoputa vidjeli kao nešto što će ugroziti ekonomsku stabilnost države, ocjenjujući da se to vještačke dileme.
„Vještačka je dilema da li se treba zadužiti za razvoj, jer nam to treba. Više puta sam kazao da nam ne prijeti takva opasnost. U ovom trenutku državni dug je 58 odsto BDP-a. Procjena je da bi zbog autoputa taj dug mogao doći do 60 ili 62 odsto, a tokom gradnje do 72 odsto BDP-a. Čak iako se najnepovoljnije projekcije ostvare, taj projekat ne može dovesti u pitanje ekonosmku stabilnost države. Ulaganje u autoput dovešće do dinamčnijeg razvoja društvenog proizvoda“, rekao je on, dodajući da je svaki kredit dobar ukoliko se upotrijebi za razvoj.
Teze o navodnom dužničkom ropstu zbog gradnje autoputa, su, kaže Đukanović, čisto politikanstvo.
"Podvig je krenuti u realizaciju takvog projekta, jer se malo gdje u Evropi danas realizuju takve investicije. Autoputem će se u Crnoj Gori bezbjednije putovati i sačuvaće se mnogi životi koji su izgubljeni kroz Kanjon Morače", navodi premijer.
Đukanović je kazao da će autoput pomoći i razvoju sjevera, čiji građani neće samo, kako je naveo, razmišljati o tome da se presele u Podogoricu.
"Gradnja tog projekta nije put u dužničko ropstvo, već put od oslobođenja od tog ropstva", rekao je on, navodeći da je Crna Gora dobila najpovoljniji kredit za gradnju autoputa.
Premijer je kazao kako nije postignut dovoljan konsenzus ni u društvu ni u vladajućoj koaliciji o razvojnim projektima.
"Interes opozicije je da opstruira Vladu, ne bili doveli do smjene vlasti, ne mareći o štetnim posljedicama za crnogorske interese. Nažalost tu se naš problem ne završava. Imamo problem u i koaliciji, znamo da je realizacija nekih projekata usporena zbog bespotrebnog otvaranja dilema unutar vladajuće koalicije", precizirao je Đukanović.
On je podsjetio da je Vlada morala da odgodi potpisivanje ugovora za Kraljičinu plažu, zbog neslaganja u vladajućoj koaliciji.
"Na kraju je dilema bila da li je pravilno utvrđenja početna cijena zemljišta od 50 eura, ili je to trebalo da bude 63 eura. Zemljište koje se prodaje po 50 eura obezbijedilo bi prihod u budžetu Budve i Bara oko 20 miliona eura, a da je bila cijena 63 eura, moglo nam se dogoditi da ne dobijemo ni tog jednog ponuđača, a dobili bi četiri miliona više. Zbog ta četiri miliona dovodimo u pitanje investiciju od 180 miliona eura", rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, mora se mnogo odgovornije postupati u odnosu na investitore.
Govoreći o mogućnosti da država sama gradi drugi blok Termoelektrane (TE) Pljevlja, ukoliko se do kraja marta ne nađe novi partner, Đukanović je kazao da je TE na izmaku svojih resursa.
"Imamo još tri godine koliko bi mogla da radi TE. Pored toga postoje i strogi ekološki kriterijumi koje propisuje Evropa, prema tome bi TE mogla najduže da radi do 2021. godine. Tako bi bili potpuno zavisni od hidro-energije, i nema sumnje da nam drugi blok treba što prije i da bi optimalno bilo da on bude gotov do 2018", rekao je on.
Premijer je kazao da za gradnju drugog bloka treba oko tri godine.
Đukanović je kazao da je uslov za dalju saradnju sa A2A konsenzus o daljim razvojnim projektima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).
"Ukoliko toga ne bude sa A2A nećemo produžiti ugovor, koji ističe krajem marta, već ćemo domaćim kapacitetima pokušati da finansiramo dalje razvojne projekte", poručio je on.
Govoreći o podmorskom kablu, Đukanović je kazao da je projekat ušao u fazu realizacije.
"Iz novih izvora ćemo dobiti energiju koju možemo plasirati na inostrano tržište. Izvoz struje je velika šansa da uravnotežimo spoljno trgovinski bilans", dodao je on.
(RTCG)
