Naučna studija je objavljena u magazinu "The Lancet", a u njoj se navodi da je slab zdravstveni sistem u Liberiji, Siera Leoneu i Gvineji bio osnovni uzročnik brzog širenja ebole, a da je MMF svojom politikom prema tim zemljama u posljednje dvije decenije sprječavao razvoj tog sektora, prenosi Anadolija.

Naime, naučnici tvrde da su zdravstveni sistemi u navedenim zemljama oslabljeni MMF-ovim nalozima o obaveznom smanjivanju javne potrošnje i decentralizaciji zdravstvenih sistema. Dalje se navodi da je to dovelo do neadekvatnog plaćanja i edukacije medicinskog osoblja, a decentralizacija je izazvala brojne kočnice za koordinirano djelovanje s ciljem borbe protiv širenja virusa ebole.

Sociolog s Kembridža Aleksander Kentikelenis ističe kako je neupitno to da je urušeni zdravstveni sistem stvorio pogodno tlo za brzo širenje ebole i da se ne smije zanemariti odgovornost svih koji su doveli do toga.

Iz MMF-a su negirali navode studije te tvrde da njihova politika nikako nije nešto što bi se moglo tumačiti kao faktor koji je doveo do tragičnih poljedica epidemije ebole u Zapadnoj Africi.

MMF je u septembru Liberiji, Gvineji i Siera Leoneu donirao ukupno 130 miliona dolara pomoći. Sredstva su upotrijebljena za rješavanje budžetskih deficita u tim zemljama.

Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u proteklih nekoliko mjeseci od virusa ebole je na zapadu Afrike umrlo više od 7.300 osoba.