Zašto su ljudi većinom desnoruki?
ilustracija

Saznajmo šta naučnici kažu

Zašto su ljudi većinom desnoruki?

Ljudi se obično ne slažu po mnogo čemu, ali postoji jedna stvar za koju će se većina složiti, a to je odgovor na pitanje koju ruku češće koriste.

Ruka koja se koristi za pisanje, vjerovatno će se koristiti i za jelo, a većina ljudi na svijetu, oko 96 procenata, za to koristi desnu ruku, piše BBC.

Pristrasnost prema jednoj, odnosno drugoj strani počinje u mozgu. Poznato je da lijeva hemisfera kontroliše desne aktivnosti i obrnuto, i to znači da je lijeva strana zadužena za desnu stranu tijela.

Neki tvrde da ta neurološka podjela ima veze sa odlikama životinja koje su živjele prije 500 miliona godina. Mozak je kod njih evoulirao tako da je lijeva strana postala zadužena za rutinske stvari, kao što je potraga za hranom, dok je desna strana ostajala slobodna za otkrivanje i reagovanje na izazove u okruženju, prenosi Tanjug.

To se može vidjeti kod različitih vrsta riba, žaba i priča koje češće napadaju plijen koji vide desnim okom, a postoje i djelimični dokazi da su ljudi prvenstveno bili desnoruki po načinima kako su ljudi pravili kameni alat prije dva miliona godina .

Naučnici pretpostavljaju da je lijeva hemisfera mozga evoulirala za jezik, a da je izražajnost desne ruke možda intenzivirana samo kao nuspojava.

Oni navode da su desnoruki vjerovatno samo slučajnost igre i povezanosti mozga. Međutim, dokazivanje toga je teško ili čak nemoguće, pošto bi istraživanja trebala da podrazumevaju i neurološke testove davno umrlih predaka.

Neka istraživanja čak pokazuju da se ljevoruki lakše oporavljaju od oštećenja mozga, kao i da im lijeva ruka daje prednost iznenađenja u borbi, što znači da mogu biti bolji u borilačkim sportovima.

Istina je da niko nikada neće saznati kakav je bio slijed događaja koji je nagnao čovjeka da se više oslanja na desnu stranu tijela, odnosno lijevu stranu mozga.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.