Termin diabetes mellitus (šećerna bolest) je metabolički poremećaj koji nastaje sadejstvom nasljeđenih gena, faktora spoljašnje sredine i samog načina života. 

Prema procjenama Internacionalne dijabetološke federacije IDF u svijetu je u 2013. godini 382 miliona osoba imalo dijabetes. Najveći broj osoba sa dijabetesom je starosti između 40 i 59 godina života. Bilježi se porast broja oboljelih osoba od Tip 2 dijabetesa u svakoj zemlji širom svijeta. Podaci pokazuju da 80 odsto osoba sa dijabetesom živi u nerazvijenim i srednje-razvijenim zemljama.

Prema uvidu u podatke informacionog sistema domova zdravlja u Crnoj Gori u 2013. godini, broj stanovnika oboljelih od dijabetesa iznosio je 34.058 osoba. 

"Od ovog broja 5.453 osobe imalo je Tip 1 dijabetes. Dijabetes Tip 2 imalo je 28.339 osoba. Prema medicinskoj dokumentaciji primarne zdravstvene zaštite, oboljelih od dijabetesa uzrasta do 19 godina bila je 401 osoba“, kazali su CdM-u iz Instituta za javno zdravlje.

Studija u koju je CdM imao uvid, pak, pokazuje da je broj oboljelih znatno veći. Prije dvije godine on je iznosio 57.660, dok je procijenjena populacija sa poremećajem metabolizma glukoze 124.712 građana Crne Gore.

"U Crnoj Gori više od 50.000 ljudi ima dijabetes, a za još toliko se pretpostavlja da ni ne znaju da ga imaju”, upozorava endokrinolog Valentina Vujović Kalinić.

Polovina oboljelih ne zna da ima dijabetes

Osoba može imati dijabetes godinama prije nego se pojave simptomi bolesti i otkrije bolest. Skoro polovina od oboljelih osoba ne zna da ima dijabetes. 

"Prošle godine procjena IDF za Crnu Goru o broju stanovnika koji nijesu znali da imaju dijabetes premašivala je 19.000 osoba“, kazali su u Institutu.     

Klasični simptomi dijabetesa su prekomjerno mokrenje, prekomjerna žeđ, gubitak u težini čak i uz povećan unos hrane, umor, mučnina, povraćanje i sklonost infekcijama.

"Šećernu bolest karateriše hronična hiperglikemija (stalno povišen nivo glikoze u krvi), koja nastaje usljed nedostatka stvaranja insulina, izostanka njegovog djelovanja ili usljed oba poremećaja", kazali su CdM-u iz Instituta za javno zdravlje. 

Visok krvni pritisak, visoka glikemija, visok holesterol i povećana tjelesna težina glavni su faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova, ali i značajni faktori rizika za nastajanje hronične bubrežne insuficijencije i dijabetesa. 

"Ova četiri faktora rizika ne dovode samo do obolijevanja od hroničnih bolesti, več su vodeći riziko-faktori umiranja od ovih bolesti“, upozoravaju za CdM endokrinolozi.

Polovina oboljelih Crnogoraca se godišnje nijednom ne obrati izabranom doktoru

Uvidom u podatke iz informacionog sistema primarne zdravstvene zaštite dobija se da je broj obolelih građana od dijabetesa, koji su posjetili svog izabranog doktora tokom posljednje dvije godine iznosio između 20.000 i  23.000.

"Između 11.000 i 14.000 osoba sa dijabetesom na godišnjem nivou ne obrate se svojim izabranim doktorima. Možemo zaključiti da ovaj broj oboljelih nije imao vrijednosti glikemije u poželjnim rasponima. Vrijednost šečera u krvi je osnovni pokazatelj odgovara na liječenje i prognostički određuje rizik od pojave komplikacija šećerne bolesti, koje dovode do smanjenja kvaliteta i dužine života. Treba imati na umu da su, i danas polovina umrlih osoba od dijabetesa mlađe od 60 godina“, kazali su u Institutu.

Edukacija oboljelih važna

Prevencija od obolijevanja i ranog umiranja od hroničnih nezaraznih bolesti, te i od dijabetesa bazira se na smanjenju kardiometaboličkog rizika.

"Rizik se dokazano i djelotvorno smanjuje putem ishrane, načina ponašanja-proaktivnog životnog stila i ljekovima koje vam prepiše vaš doktor uz redovne kontrole. Naše zdravlje prvenstveno se zasniva na našim odlukama“, upozoravaju u Institutu.

Da je edukacija dijabetičara, ali i članova njihove porodice veoma važna, pokazao je treći edukativni kamp u Baru koji je početkom septembra okupio oko 30 osoba sa tom bolešću.

Tokom trajanja kampa osobe oboljele od dijabetesa su saznale kako da očuvaju zdravlje i kvalitet življenja.

Ideja za organizovanjem kampa, podržana od svih crnogorskih endokrinologa, potekla je od doktorke Valentine Vujović Kalinić, interniste endokrinologa, koja je ujedno i predsjednice NVO “Plavi krug”.

“Ljekari mogu da pomognu u liječenju šećerne bolesti, ali samo pacijenti koji se pridržavaju pravila, dožive duboku starost bez komplikacija. Moje kolege iz primarne zdravstvene zaštite, kao i endokrinolozi, zbog stalnog rasta broja pacijentata sa dijabetesom, nemaju vremena da se pacijentima posvete na pravi način, osim možda prilikom prvog dolaska, pa su pacijenti zbog toga velikim dijelom sami odgovorni za držanje bolesti pod kontrolom”, upozorila je Kalinić.

(CDM)