Camović: Plate kasne ili ih ne primamo, uz to strepimo da neko fizički ne nasrne na nas
Marijana Camović

Zaposleni u medijima rade u lošim uslovima

Camović: Plate kasne ili ih ne primamo, uz to strepimo da neko fizički ne nasrne na nas

Novinari i novinarke, ali i svi ostali zaposleni u medijima se nalaze u istom položaju kao i ostali radnici u Crnoj Gori – ne primamo plate ili one kasne, tolike su da ne podmiruju ni osnovne životne potrebe, radimo prekovremeno, a taj rad nam poslodavci ni na koji način ne nadoknađuju, kaže za Kodex, Marijana Camović, predsjednika Sindikata medija.

Da bi objasnila koliko su uslovi rada zaista loši, Camović navodi nekoliko stavki. 

“Radimo bez slobodnih dana, odmora, sa lošim ugovorima o radu ili bez njih (radi se i na crno), pokrivamo po tri radna mjesta jer poslodaci ne žele da zaposle dovoljan broj radnika”. Naša sagovornica je jasna da su novinari, ali I ostali radnici u Crnoj Gori u teškom položaju. Ima kaže jedna, ali bitna razlika, koja posao novinara čini težim i opasnijim. 

“Mi zbog posla koji obavljamo svaki dan rizikujemo da budemo napadnuti na ulici u dvorištu ili bilo gdje drugo, a da se ne zna ni ko nas napada ni zašto”, jasna je Camović. 

Na pitanje kako promijeniti uslove u kojima sada zaposleni u medijima, Camović ima jasan odgovor. 

“Aktivnijim učešćem samih zaposlenih, organizovanjem u sindikate na nivou kolektiva, iznošenjem svojih stavova poslodavcima, insistiranju na pravima koja nam zakoni i Ustav garntuju. Nadam se da je svim kolegama i koleginicama jasno da nam položaj neće popraviti niko sa strane, niti će poslodavci sami uvidjeti da su degradirali nas i profesiju kojom se bavimo i promjeniti se preko noći”. 

Inspekcija rada da bude aktivnija, njene kontrole neselektivne 

Camović poručuje da Inspekcija rada takođe mora da bude aktivnija kada je kontrola medija u pitanju, ali i da te kontrole moraju da budu sistematske i neselektivne, jer jedino tako mogu dati rezultate. Zaposleni u medijima moraju da shvate da jedino ako smo solidarni i zajedno djelujemo, bez obzira na uređivačeke politika medija u kojima radimo, možemo popraviti uslove u kojima radimo. Uostalom, zbog toga je i formiran Sindikat medija i treba nam snažna i akivna podrška članstva kako bi smo zajedno pravili promjene. 

Strože kazne za napadače 

Našu sagovornicu smo pitali da li vjeruje da će prestati napadi na novinare, a dosadašnji napadači biti uhapšeni? 

Camović kaže da dosadašnje iskustvo kada je u pitanju rješavanje slučajeva napada i ubistva novinara te uništavanje imovine medija ne daje nam prostora za optimizam, ali upravo zato je i formirana Komisija koja će se baviti propustima u tim istragama. 

“I Sindikat medija u toj Komisji ima svog predstavnika i nadam se da će uskoro početi ozbiljno da rade i da će taj rad dati rezultate. Kada su u pitanju neki budući, nažalost sasvim izvjesni napadi na novinare, Sindikat medija zajedno sa Akcijom za ljudska prava je predložio da se novinarima i medijskim radnicima koji rade na terenu (snimateljima, fotoreporterima) kroz Krivični zakonik da zaštita po uzoru na službena lica. Često se taj naš zahtjev tumači kao da mi tražimo da se poistovjetimo sa službenim licima, ali mi ne želimo tu odgovornost, niti te obaveze jer nam i ne pripadaju. Želimo samo da, ako neko napadne novinara, za to dobije veću kaznu. Na taj način bi smo mi bili zaštićeni, a valjda bi napadači bili demotivisani da nas napadnu ako bi znali da umjesto, recimo, tri mjeseca, za to djelo u zatvoru mogu da provedu dvije godine”, zaključila je Camović.