Pažin ocijenio

"Za rješavanje određenih pitanja potrebna sinergija političke volje predstavnika vlasti i opozicije"

Novi članovi Sudskog savjeta i vrhovni državni tužilac ne mogu biti izabrani bez aktivnog učešća opozicije, kazao je ministar pravde Zoran Pažin, navodeći da je za rješavanje određenih pitanja potrebna sinergija političke volje predstavnika vlasti i opozicije. On je to kazao odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Branka Radulovića zašto tokom svog mandata nije preduzeo gotovo ništa po pitanju borbe protiv visoke korupcije.

„Mi možemo da tumačimo stanje u Tužilaštvu na ovaj ili onaj način, ali suštinška potreba građana je da se tamo stanje mijenja, a da bi se mijenjalo potrebna je ili politička volja, ili sinergija političkih volja“, rekao je Pažin na pitanje Radulovića, penosi Mina.

Pažin je naveo da Vlada nema nadležnost da nadzire rad Tužilaštva, već da Tužilački savjet podnosi izvještaj o radu parlamentu.

Prema njegovim riječima, za sistemsko rješavanje nekih stvari potrebna je sinergija politčkih volja, ne samo predstavnika vlasti, nego i opozicije.

„Da vas ne podsjećam koliko vremena čekamo odgovor na to pitanje koje se tiče izbora vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika“, dodao je Pažin.

Kako je kazao, svim međunarodnim pravnim partnerima je jasno da izbora novih članova Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca nema bez aktivnog učešća opozicije u jednoj takvoj djelatnosti.

On je istakao da u značajnoj mjeri odgovornost za buduće rješenje leži i na predstavnicima opozicije, imajući u vidu kvalifikovane većine, koje su, kako je naveo, jednom vrstom pravnog avanturizma unijete u ustavno - pravna rješenja, zbog čega se nalazimo u toj vrsti blokade.

Iz te blokade, kako je poručio, izlazi se dijalogom.

Pažin je podsjetio da je više puta rekao da je spreman na taj dijalog, uključujuči i personalna kadrovska rješenja koja bi bila prihvatljiva najvećem broju građana.

„Dajte da pokažemo taj vid odgovornosti prema građanima i da izlazimo iz ove situacije koja ne donosi nikom ništa dobro“, naveo je Pažin, prenosi Mina.

Odgovarajući na pitanje poslanika DF-a Predraga Bulatovića kakav uticaj na odnos Evropske komisije prema Crnoj Gori ima VD stanje u Tužilaštvu, Sudskom savjetu, Ustavnom sudu, Pažin je naveo da je saglasan da nedorečenost kadrovskih rješenja u pravosuđu ima refleksiju na evropske integracije Crne Gore, odnosno na ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24.

„Ali zaista je klasična zamjena teza da se odgovornost za to plasira Vladi, koja niti bira vrhovnog državnog tužioca, niti Državno tužilaštvo podnosi izvještaj o svom radu Vladi“, kazao je Pažin.

Vlada, kako je objasnio, nije adresa koja treba da bude odgovorna za to, jer usljed podjele vlasti, ona nema nadležnost za ta pitanja.

Pažin se osvrnuo na to da princip podjele vlasti treba da bude praćen jednim drugim, takođe veoma značajnim ustavno - pravnim institutom, a to je uzajamna kontrola i ravnoteža.

„Mi to nijesmo postigli, jer smo od Tužilaštva napravili četvrtu granu vlasti, što je deplasirana pozicija i što nije rješenje iz uporedne pravne prakse posebno razvijenih demokratskih država“, dodao je Pažin.

Govoreći o izboru glavnog specijalnog tužioca, Pažin je naveo da bi bilo jako neprofesionalno kada bi prejudicirao pravni stav o kome tek treba da odlučuje Tužilački savjet.

„Da li vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca može da predloži odgovarajuće rješenje Tužilačkom savjetu, sami ste rekli da formalno pravno može, a da li politički treba, opet vi možete da odgovorite na to pitanje“, kazao je Pažin obraćajući se Bulatoviću.

Pažin je ponovio da nije saglasan sa onima koji tvrde da je neustavan mandat predjsednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

„Ustavni amandmani koji kažu da niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika Vrhovnog suda moraju biti tumačeni sa svim drugim odredbama tih istih Ustavnih amandmana, a ti Ustavni amandmani uvode nadležnost Sudskog savjeta prvi put za izbor predsjednika Vrhovnog suda“, objasnio je Pažin.

On je kazao da pravna teorija relevantnih autora pravi razliku da li se radi o svršenim, ili nesvršenim činjenicama.

„Taj model izbora predsjednika Vrhovnog suda na predlog tri predsjednika je svršena činjenica, njega više nema u pravnom poretku. Postoji samo model izbora od strane Sudskog savjeta. Stoga je ovo drugi mandat Medenice, a ne treći“, rekao je Pažin.

On je dodao da nema dilemu da nadležno tužilaštvo treba blagovremeno da odgovori na svaku krivičnu prijavu, bilo da ona dolazi od građana, ili nekog drugog subjekta.

„Rekao sam, u pravu ste kada izražavate nezadovoljstvo što se po vašim krivičnim prijavama ne postupa, ili su one u fazi izviđaja“, naveo je Pažin obraćajući se Raduloviću.

On je dodao da to stanje neizvjesnosti nikome ne može donijeti ništa dobro.

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić pitao je Pažina koliko se odmaklo u formiranju Informaciono-dokumentacionog centra, koji bi trebalo da dokumentuje ratne zločine počinjene dvadesetih godina u Crnoj Gori.

Pažin je odgovorio da ne razumije zašto se njemu postavlja takvo pitanje.

“Znam da je u fokusu interesovanja parlamenta još devedesetih godina bilo formiranje Informacionog dokumentacionog centra. Sjećam se da je potpredsjednik skupštine Rifat Rastoder snažno inisitirao na tom pitanju”, rekao je Pažin.

Pažin je kazao da on nije učestvovao u formiranju tog centra.

“Čuo sam, prateći ono što se događa na međunarodnoj sceni, da postoji jedna vrsta interesovanja i van granica Crne Gore u potrebi da se na pravičan, nejdnostran način tretira ono što se događalo devedesetih godina na području bivše Jugoslavije", naveo je on.

Kako je rekao, treba biti objektivan i nepristrasan da svi aršini važe prema svim zločinima isto i da treba insistirati na zaštiti ljudskog dostojanstva.

“Ali zaista ne vidim kako ste prepoznali moju nadležnost kao potpredsjednika Vlade ili ministra pravde da vam da odgovorim na to pitanje jer je to u nadležnosti Skupštine”, naveo je Pažin.

Bulajić je rekao da mu je najlogičnije bilo da ministar pravde zna oko istraživanja za ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije.

“Ja razumijem da to izbjegavate, jer to opterećuje neke aktivne oficire Vojske Crne Gore. Vi kao ministar pravde bi trebali da znate sve vezano sa zločinima, sa istragama pretragama”, rekao je Bulajić.

Donijeto 139 pravosnažnih osuđujućih presuda

Crnogorski sudovi su od 16. marta do 26. maja razmatrali 519 predmeta, zbog kršenja mjera za sprječavanje opasne zarazne bolesti, rekao je ministar pravde Zoran Pažin i saopštio da je donijeto 139 osuđujućih pravosnažnih presuda.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović pitao je u parlamentu Pažina koliko je osoba procesuirano tokom trajanja epidemije, za koja krivična djela, koliko je do sada bilo pravosnažno osuđujućih presuda.

Pažin je kazao da je od 519 predmeta, bilo 139 osuđujućih pravosnažnih i 228 prvostepenih presuda.

On je rekao da je na kaznu kućnog zatvora donijeto 185 presuda, a da je za 83 presude izrečena novčana kazna.

Pažin je rekao da je do 13. maja ukupno uplaćeno 117.400 EUR u budžet po osnovu novčanih kazni.

Kako je kazao, pravni položaj Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) je izazvao visok stepen pažnje.

„Kada govorimo o pavnoj snazi naredbi podsjećam da nardbe donosi Ministarstvo zdravlja na osnovu perporuka NKT-a“, naveo je Pažin.

On je rekao da svako ima pravo da pokrene inicijativu sa ocjenom ustavnosti zakonitosti bilo koje naredbe Ministarstva zdravlja.

„Da li ja kao ministar pravde smatram da je nešto ustavno pravno valdino ili nije ne dozvoljava mi niti funkcija ni lični integitet da presuđujem o tome“, kazao je Pažin.

On je rekao da očekuje da će svaka odluka biti donijeta u skladu sa Ustavom i važećim pravnim okvirirom poštujući međunarodne pravne standarde.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.