“U politici, apsolutno, dijalog je osnovni instrument. Meni se čini, bez želje da ulazim detaljno u odnose na crnogorskoj sceni, da je ovaj zakon donešen u jednoj itekako polarizovanoj društvenoj i političkoj atmosferi. Sada je pitanje na koji način učiniti dijalog o tom zakonu i njegovoj primjeni mogućim. Tu, naravno, mogu samo zatražiti više odgovornosti svih onih koji su uključeni ili imaju interesa da se taj problem riješi, jer smatram da dogovor nema alternativu. Dalja polarizacija može samo štetiti nekim drugim procesima unutar same Crne Gore. Ne vidim da bez jednog ozbiljnog dogovora, prije svega unutar Crne Gore, ali i smanjivanja tenzija u crnogorskom susjedstvu – bez toga zaista se problem neće riješiti. A on postoji”, naglašava Picula.

Upitan da li je u duhu dobrosusjedskih odnosa pokušaj paljenja crnogorske zastave u Srbiji, te gruba retorika Beograda, Picula navodi da to ne doprinosi evropskom putu.

“To prije svega diskredituje napore nas poslanika u Evropskom parlamentu koji zaista snažno zagovaramo politiku proširenja. Jer, zagovarati zemlje koje ne mogu naći načina da svoje otvorene probleme rješavaju za stolom, strpljivo, ma koliko to vremena tražilo, nego možda i zapaljivom retorikom, narativom podstiču sukobe i neprihvatljivo ponašanje kao što je paljenje crnogorske zastave, sigurno ne čine uslugu ni sebi ni svojim susjedima. Pogotovo ne čine uslugu zajedničkom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Teško je, dakle, onda braniti pravo tih zemalja na pristupanje evropskom bloku, ukoliko nisu u stanju svoje razmirice rješavati na način koji je puno primjereniji evropskoj praksi”, poručuje Picula.

Piculi je žao što je propao pokušaj da se izborno zakonodavstvo unaprijedi dogovorom unutar skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu reformu.

“Da li će zakon ipak biti promijenjen teško mi je kazati, ali ako pratimo dobru praksu, onda se izborni zakoni teško mijenjaju u izbornoj godini. Izborna godina je vrijeme kada se primjenjuje ranije dogovoreni model. Ne bih volio da upravo izborni zakon bude jedna nesavladiva prepreka ili dodatni teg u priči o ovogodišnjim izborima, jer je neko zgodno rekao – ovo nisu obični izbori, moguće je da ovi izbori izluče jednu strukturu koja će možda uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. Prema tome, odgovornost je potrebna prije svega u politici, jer teško je tražiti odgovornost od građana ako vi zapravo ne pokažete odgovornost prema definisanju ključnih dokumenata i zakona”, ističe Picula.

On ocjenjuje da će, ukoliko se izbori održe po postojećem zakonodavstvu, pogled međunarodne zajednice na to zavisiti od ponašanja izbornih takmaca.

“Sam model kao model ne mora biti sporan, ali može biti sporno političko ponašanje i prihvatanje rezultata, koje često može biti opravdanje za neke druge političke ciljeve. Međunarodna zajednica pri svemu tome mora zaista biti racionalna i ne doprinositi svojim postupcima daljoj polarizaciji crnogorskog društva”, navodi Picula.

Picula smatra da je Crna Gora po statistici otvaranja poglavlja najbolja od svih država kandidata. Ipak, jedno je još neotvoreno.

“U ovom trenutku poglavlje 8. zaista ostaje u fazi razmatranja. Očigledno da postoje neke vrste prepreka koje još nisu sanirane. Sasvim je sigurno da su poglavlja 23. i 24. najuticajnija, jer se napredovanje u okviru njih prenosi i na opštu percepciju koliko je neka zemlja napredovala. A, kao što znamo po posljednjim izvještajima Evropske komisije, tu ima itekako puno prostora da Crna Gora koriguje sve ono što joj se zamjera”, objašnjava Picula.

RTCG