Strogo propisani uslovi za izbor vrhovnog državnog tužioca, kao i članova Sudskog savjeta, dovode ovaj sistem u političku blokadu.

Vrhovni državni tužilac, kao i članovi Sudskog savjeta, biraju se u parlamentu dvotrećinskom podrškom poslanika u prvom, odnosno tropetinskom u drugom krugu.

Prethodno v.d. stanje u Tužilaštvu trajalo je, zbog nepostizanja konsenzusa u parlamentu, godinu i po, a prekinuto je izborom Ivice Stankovića za vrhovnog državnog tužioca.

Stanković je 2014. u Skupštini dobio Ustavom predviđenu tropetinsku podršku, i to poslanika vladajuće koalicije i opozicionog SNP-a. Sada je, istekom njegovog petogodišnjeg mandata i neuspjelim konkursom na koji se niko nije prijavio, počelo novo v.d. stanje u ovoj instituciji, a upravo Stanković obavlja funkciju v.d. vrhovnog državnog tužioca. 

Tužilački savjet donio je odluku o raspisivanju ponovnog konkursa za vrhovnog državnog tužioca, ali u javnosti ne vlada optimizam da će eventualno prijavljenog kandidata Skupština i izabrati. Standarde za izbor VDT-a predložila je Venecijanska komisija, kako bi se doprinijelo depolitizaciji pravosuđa. Stav VK prihvatile su parlamentarne stranke 2013. godine, te su takva rješenja postala sastavni dio Ustava Crne Gore.

Članovi Sudskog savjeta, koji su kandidovani kao ugledni pravnici, takođe nijesu izabrani u julu u Skupštini, jer nije bilo tropetinske većine. Glasanje mjesec ranije bilo je neuspješno jer nije bilo dvotrećinske podrške. Profesor dr Blagota Mitrić kaže da su poslanici najviše odgovorni za nastanak v.d. stanja u Tužilaštvu. 

"Najveći 'krivci' za nastanak ovakvog v.d. stanja su poslanici koji su propisali ovakvu rigoroznu većinu za izbor, kod očigledne i notorne činjenice da je Skupština podijeljena po ključnim šavovima koji pucaju, čim se vlast i opozicija nađu u svojim bunkerima, na suprotnim stranama. A kod činjenice da su za promjenu Ustava propisani još rigorozniji uslovi, onda je tu kraj priče, ali, nažalost, bezizlazne. Lično, ne vidim adekvatno pravno rješenje, bez političkog dogovora vlasti i opozicije, koji su dužni da to učine, jer su svi zajedno zakonodavna vlast. A kad zakonodavna vlast ne funkcioniše, ne funkcioniše onda ni država na iole valjan način. U pamet se, poslanici", poručio je Mitrić.