Darmanović je, govoreći o novom Zakonu o vjerskim slobodama, upitan da pojasni šta je suština spora između vlasti i SPCa, kazao da novi Zakon konačno mijenja rješenja iz sedamdesetih godina prošlog vijeka i socijalističkog perioda i da je isti naišao na prihvatanje svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori osim Srpske pravoslavne crkve.

"Oni naročito potenciraju pitanje imovine. Međutim, nacrt toga zakona naišao je na pozitivno mišljenje Venecijanske komisije uz određenje prijedloge. Moram da kažem, jer sam i sam član tog tijela, da Venecijanska komisija nikada ne bi prihvatila zakonski tekst koji bi bio u suprotnosti sa evropskim standardima. Ili pak koji bi mogao biti oboren pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ozbiljni ljudi su se time bavili. I mislim da nema opasnosti koje potencira Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Mislim da je nešto drugo posrijedi – da se SPC plaši gubitka nekih monopola u nekim stvarima. Nikakvog bezakonja i otimanja imovine neće biti i to garantuju odredbe zakona. Radi se o tome da će država odrediti koja će kulturna dobra Crne Gore doći pod državnu imovinu. Ali će korišćenje ostati isto. Postoji interesantan dokument o hramu Svetog Save u Beogradu. Korisnik je Srpska pravoslavna crkva a vlasnik država. U Crnoj Gori se ništa drugačije neće desiti sem takvog modela koji je uobičajen.", kazao je Darmanović za Glas Amerike.

Smatra da to neće uticati  posebno uticati na odnose Srbije i Crne Gore sem ukoliko ne bude dodatnih problema između SPC i crnogorske države.

Odgovarajući na pitanje da li se to pitanje politizuje, odgovara:

"Srpska pravoslavna crkva je prije svega politički činilac u Crnoj Gori pa onda vjerski. Ali mislim da I crkveni velikodostojnici shvataju da neće biti onoga o čemu oni govore. Da je to prilično isforsirano. Da će se dijalog vratiti u neke racionalnije okvire.".

Istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava pokazuje da je opala podrška građana članstvu u EU, kao i nizak nivo poverenja u Skupštinu, Vladu i predsednika države. Sa druge strane cifre ukazuju na visoko poverenje građana u vojsku i Srpsku pravoslavnu crkvu. Upitan da li ima utisak da vlast gubi popularnost i zbog čega je to tako, kaže:

"Istraživanja javnog mnjenja se vrše često. I ti usponi i padovi su tipični. Zavisi od perioda u kom se istraživanja vrše. Pitanje je kakvi će se trendovi zadržati. Padova i uspona je za sve institucije uvijek bilo. Istina vojska i  SPC su uvijek držali visok nivo povjerenja u narodu. Ovdje je mnogo važnije to,što ste vi nazvali, opadanje povjerenja u Evropsku uniju… Ali i ono može biti konjukturno – vrlo brzo se može vratiti. Možda je neuspjeh u politici proširenja u 2019. godini, zatim neki stavovi koji se mogu čuti od najviših predstavnika Evropske unije (čelnika država EU o tome da će proširenje biti odloženo do reforme Unije) otvaraju pitanje ne samo među polittičarima, nego i građanima na Zapadnom Balkanu o čemu se tu zapravo radi. Nakon svega što je urađeno između Grčke i Severne Makedonije ona još nije dobila poziv. Crna Gora nije otvorila poslednje poglavlje iako se radi o stvari koja je više tehničke prirode… Srbija je otvorila samo jedno. Postoji jedan zastoj u 2019. godini i mislim da je ovakva reakcija građana očekivana. Isto kao što će biti očekivana u prilog proširenju ukoliko se ovaj trend promjeni.", kazao je Darmanović za Glas Amerike.