Poziv Medenice uslijedio je nakon pisma koje je Orav uputio predsjednici Vrhovnog suda tražeći pojašnjenje njene izjave na panelu "Borba protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori", održanog pred studentima Univerziteta Donja Gorica 17. aprila ove godine.
Podsjetimo, Medenica je, odgovarajući na pitanje studenta zašto Crna Gora još nema Palatu pravde, kao sve demokratski uređene države, čime bi se povećalo povjerenje građana u sudski sistem, kazala da vode veliku borbu da obezbijede sredstva, međutim da Evropska komisija pravi opstrukcije, te da preko IPA fondova želi našminkati crnogorske sudove, a ne dozvoliti nove moderne sudove u kojima će se mnogo brže raspravljati upravo o krivičnim djelima učinjenim na organizovan način.
Razlog za ovakav odgovor je bio u činjenici da je kredit koji je tražen od Svjetske banke pod znakom pitanja, jer je Evropska komisija mišljenja da će gro elemenata koji su traženi od Svjetske banke biti ostvareni kroz projekat IPA 2019 Pristup sudstvu i IT rješenja.
U svom odgovoru šefu Delegacije EU Medenica je, uz ljubazan poziv za posjetu, jasno saopštila da su navodi iz medija istiniti, te da je "uvjerena da njegovo pismo njoj izražava posvećenost EU u nastavku pružanja pomoći Crnoj Gori na putu pridruživanja porodici članica EU".
Medenica je navela da u lično, kao i u ime crnogorskog sudstva prenosi uvjerenje da ostaju predani bliskoj saradnji sa EU te da izuzetno cijene njene aktivnosti.
Osvrćući se na panel na UDG, predsjednica Vrhovnog suda je u pismu Oravu navela da je Crna Gora ostvarila vidan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da je ta borba ograničena zbog nedovoljnog broja sudnica, njihove neadekvatne opremljenosti, odnosno nezadovoljavajućih prostornih uslova za boravak velikog broja optuženih, njihovih branilaca i zadovoljenja svih zainteresovanih da prate suđenje.
"Smatram da rezultati, u ovoj ključnoj oblasti, ne mogu biti potpuni bez sprovođenja konkretnih mjera na poboljšanju infrastrukture sudova", navela je Medenica, poručujući da je došlo vrijeme da i Crna Gora dobije palatu pravde.
Predsjednica Vrhovnog suda je, u razgovoru za Dnevne novine, iznijela podatke koji pokazuju u kakvim uslovima rade sudije u Podgorici, kako to utiče na realizaciju njihovih obaveza, kao i obaveza koje proističu iz pregovaračkog procesa u poglavljima 23 i 24, te zašto je neophodna finansijska podrška.
“U zgradi Osnovnog suda u Podgorici postoji odjeljenje Suda za prekršaje, odnosno Sud za prekršaje Podgorica koji ima 21 sudiju. Zbog nedostatnosti prostora 10 sudija radi prijepodne, a 11 poslijepodne. Nemaju nijednu sudnicu. A znamo koliki je opseg prekršaja, kako mogu biti složeni. Posebno je pitanje koliki može biti učinak sudija koji rade poslijepodne budući da nemaju podršku ni jedne službe državnih organa, jer njihovo radno vrijeme se završava u 15, odnosno 16 sati”, kaže predsjednica Vrhovnog suda.
Dnevne novine
Komentari