Zenka: Kao ministar bez problema idem na džumu, SPC djeluje bez ikakve kontrole
Zenka, foto:Anadolija

Sve više sluha za potrebe manjina u CG

Zenka: Kao ministar bez problema idem na džumu, SPC djeluje bez ikakve kontrole

Pripadnici manjina u Crnoj Gori trenutno su u daleko povoljnijoj političkoj poziciji nego što su bili ranije, 90-ih godina, poručio je u intervjuu za agenciju Anadoliju (AA) Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore.

Ali, kazao je Zenka, još uvijek postoje određeni zahtjevi na ispunjenju njihovih političkih ambicija, odnosno političkih aspiracija koje imaju.

Kao primjere naveo je zahtijeve Albanaca za novim, odnosno upotpunjenim Izbornim zakonom Crne Gore o izboru odbornika i poslanika. 

"No, jednostavno Crna Gora ima ono što je najbitnije za nas manjine. Pripadnik sam Koalicije "Albanci odlučno" i kao predstavnicima te koalicije pripalo nam je mjesto ministra za ljudska i manjinska prava koje ja obavljam, kao i pozicija i potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Hrvati isto imaju ministarsko mjesto, Bošnjaci imaju potpredsjednika Vlade i dva ministra u Vladi Crne Gore. Jednostavno, svakim danom vidimo progres u ispunjenju zahtjeva manjina u Crnoj Gori. Te progrese malo usporavaju ova previranja što se dešavaju u Crnoj Gori", naglasio je Zenka.

Ministar za ljudska i manjinska prava rekao je da su manjine često na uštrb svojih interesa podržavale sve progresivne ideje Crne Gore na putu ka evroatlanskim integracijama. 

"Crna Gora kultiviše tu vrijednost da je vladajuća struktura u Crnoj Gori u manjinama gledala političke saveznike, nikako protivnike. Zahvaljujući tome sada su manjine u koaliciji sa vladajućom partijom u Crnoj Gori, DPS-om. Svakim danom ima sve više sluha za potrebe manjina u Crnoj Gori. Jer, ipak, Crna Gora je multinacionalna, multikonfesionalna država i u duhu svega toga Crna Gora i nastupa", istakao je Zenka.

Kao primjer koji najbolje oslikava veoma dobro stanje naveo je Vladu Crne Gore. Ona, kazao je Zenka, ima jednu veliku vrijednost jer u njoj od 18 ministara osam ih participira iz redova manjina. 

"Oni, iz manjina su predstavnici što građanskih, ali jednako tako i nacionalnih partija, autentičnih partija, koji predstavljaju svoj narod, odnosno manjinu u Crnoj Gori. To sve govori pozitivno samo za sebe. To je taj pozitivitet sam od sebe koji krasi Crnu Goru. To je ta pozitivna energija koja Crnu Goru vodi naprijed. Griješilo se, griješi se i griješiće se i ubuduće. Ali, bitno je da postoji ta demokratska spremnost svih da se dogovorimo. Ipak smo pobornici pregovora i dogovora.  Nismo pobornici nekih zlih i mračnih ideja koje imamo prilike da vidimo i da čujemo da još postoje ne samo u Crnoj Gori, nego to postoji i u regionu. Crna Gora se momentalno dostojanstveno i pravno dobro kao država suprotstavlja tome", poručio je Zenka u intervjuu za Anadoliju.

2018120123370217639493913Web

Zenka: Vladajuća struktura u manjinama gledala političke saveznike

 Pokušaji osporavanja zakona o vjeroispovijesti 

Ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore govorio je i o stalnim pritužbama Srpske pravoslavne crkve koja vlastima Crne Gore spočitava da "ne dozvoljavaju ispoljavanje slobode vjere i njihovo djelovanje". 

"To me podsjeća na priču kad se vuk žali što kolje ovcu. Jednostavno Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori djeluje kako hoće, bez ikakve kontrole. Vi možete čuti po izjavama, po nastupima i djelovanjima da je to čak često puta antidržavno. Onda se žali da nema nikakvu slobodu. Jednostavno u Crnoj Gori radimo na pitanju donošenja zakona o vjeroispovijesti. I želi se da se stvori jedna atmosfera negativiteta kao tobože da se ovaj zakon donosi protiv onoga ili ovoga. To apsoultno nije tačno", stava je Zenka.

Ipak, je, kaže Zenka, jedna velika vrijednost u Crnoj Gori je što je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava preko Direktorata za vjere neposredno u kontaktu i u izuzetno dobroj saradnji sa svim vjerskim institucijama u Crnoj Gori.

"Izuzev što ima ta problematika oko Srpske pravoslavne crkve. Jer, SPC apsolutno odbija kontakte da se pregovara u vezi njenog položaja u Crnoj Gori. Mi nećemo nasjesti na te riječi da se radi protiv njih. Ako se išlo u Crnoj Gori protiv neke vjere, to je bilo do 1997. godine. Tada su sve ostale vjere bile ugrožene izuzev one pod okriljem Srpske pravoslavne crkve. Mi imamo nakon 1997. ipak, jednu drugačiju klimu. To je klima zahvaljujući kojoj sam i ja na mjestu ministra za ljudska i manjinska prava. To je zahvaljujući tome što imamo ovu Crnu Goru kao što imamo sada", ističe Zenka. 

Kao ministar bez problema ide na džumu 

Nekome, navodi, smeta što manjine podržavaju trenutnu većinu u Crnoj Gori. 

"Mi nismo krivi tome. Mi nastupamo naspram ponuda. Manjine su nastupile naspram tih osoba koje pružaju pozitivnu ruku, koji pružaju ruku prijateljstva ili su išle ka toj ruci jer su vidjeli što može donijeti druga strana, kakve su to mračne sile. Ako pogledate sada izjave tih opozicionih partija naspram manjine onda samo po sebi to priča zašto smo mi na ovoj strani, zašto nismo tamo", poručio je Zenka.  

Pohvalio se kako Crna Gora ima sada uspostavljanje jedne nove vjerske zajednice, Jevrejske zajednice, što je novo bogatstvo u Crnoj Gori.

"Jevrejska zajednica je sada u fazi izgradnje svoga vjerskog hrama, sinagoge u Crnoj Gori. Crna Gora ide naprijed, barem što se toga tiče. Mi se jednostavno ne osjećamo vjerski ugroženo. Ja sam pripadnik albanskog naroda i islamske vjeroispovijesti. Džumu sam klanjao u Sarajevu ovog petka, ali bez problema to radim i u Podgorici kao predstavnik jedne Vlade. Apsolutno to nije nikakav problem. To predstavlja samo jednu vrijednost, te Vlade koju predstavljam i sada tokom boravka u Sarajevu. Ne vidim da ima problema. Vjerujte mi, nisam čovjek koji želi da se nekome udvara. Jednostavno sam čovjek koji moli Boga da me ostavi ovakvog kakav jesam sa mojim moralnim principima kakve imam. Ništa ne bi rekao da ne mislim tako. Postoji kod nas ta tolerancija. Ja više volim da kažem harmonija", naglasio je Zenka. 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore, kaže Zenka, ima određene planove preko Direktorata za vjere za implementaciju nekih projekata i programa koji će ih više zližavati tako što će se narodi bolje upoznavati.

"Treba nam vremena i da se bolje upoznajemo. U kom smislu riječi: da ja više onome iz Nikšića približim islamsku vjeru, više da približim jevrejsku vjeru, katoličku vjeru i praznike, zbog čega je to. Da stanovnicima islamske vjeroispovijesti približim te pravoslavne slave, da znaju o tome šta to znači. Mi znamo da postojimo jedan pored drugoga, živimo jedan pored drugoga. Pa hajde onda da upoznamo bolje vjeru jedan drugoga. Da zna jedan pravoslavac šta znači Bajram, zašto se slavi Bajram. Da znam ja kao pripadnik islamske vjeroispovijesti jedna pravoslavna slava što to znači. Bio je Aranđelovdan prije nekoliko dana kada se slavio u Crnoj Gori ili neka druga slična slava. E, da svi znamo šta je to. Da se upoznajemo. Ako ćemo se upoznati znat ćemo da cijenimo više naše vrijednosti. I nećemo baš tako lako ući preko neznanja da činimo neke pogreške zbog kojih ćemo se kasnije pokajati. Tako će biti kada se upoznamo s tim vrijednostima", smatra Zenka. 

Sankcioniranje zloupotreba od ključne važnosti 

Što se tiče zakonskih rješenja koja su donesena i primjenjuju se u Crnoj Gori kada je u pitanju borba protiv svih oblika diskriminacije, Zenka kaže da su zadovoljni time.

"Donijeli smo Zakon protiv nasilja u porodici, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon protiv diskriminacije. Sve su to zakoni koji odgovaraju evropskim standardima. I mi radimo na tome, na jačanju sistema, institucija unutar sistema. Jer, ipak u daleko povoljnijoj smo poziciji nego što je bilo prije dvije ili tri decenije. Nešto što je bilo normalno prije dvije-tri decenije danas je potpuno abnormalno. Nego mi malo tangiramo, sve države u regionu, sankcionisanje tih istih zloupotreba, tog nasilja, jer je to teško malo dovesti pod pravdu i sankcionisati.", ističe Zenka.  

Istakao je i da sada u Crnoj Gori imaju momentalno jedno dobro rješenje o zastupljenosti 30 posto žena u svim republičkim i lokalnim vlastima, odnosno da svaka treća kandidatkinja na izbornoj listi bude žena. 

2018120123370217639493917Web

Kaže kako je i u Sarajevu u uvodnom govoru na Regionalnoj konferenciji o provedbi Istanbulske konvencije istakao da treba krenuti od toga, da kada je borba protiv nasilja u porodici u pitanju, da se ide ka tome da se ne uzimaju tuđi primjeri.

"Nekada je normalno bilo i u BiH, Crnoj Gori, svuda u regionu gdje je patrijahalno društvo i ta konzervativna filozofija da smo imali neke druge pristupe. Konzervatizam sam po sebi nije loš, samo kada bi se pročešljalo malo tih negativnih, nekadašnjih pojava koje su sada nakaradne. Kada bi smo sada gledali da se to primjenjuje, ti nakaradni neki principi to bi bilo nedopustivo. Jer, nekada ako se žalila tetka mojoj babi da joj je može biti loše, da doživljava neke neprijatnosti normalno je bilo da joj kažu - šuti tamo, budi kod kuće, trpi. Kada bi se sada žalila meni kćerka da je dira muž ne mogu ni da zamislim to, a kamoli da doživim. Daj Bože da me sačuva od tih doživljaja. Od toga treba da krećemo", istakao je Zenka. 

Poručio je da treba u praksi da primjenjujemo ono što želimo da nam se dešava našoj djeci, našim kćerkama, našim sestrama...

Govoreći o primjeni Istanbulske konvencije u Crnoj Gori i koliko su zadovoljni rezultatima implementacije, kaže da nema mjesta za nezadovoljstvo.

"Ponosni smo na to što smo učinili neke krupne korake naprijed. Ali, veliki korak naprijed je i kada se prepoznaje problem. Veliki korak naprijed je i kada se prijavi problem. Malo tangiramo pitanje u smislu tog sankcionisanja problema koji se pojavljuju. Postoje određene prepreke koje još uvijek nismo prebrodili. Nismo dovoljno sazreli da bi to izveli do kraja. Ali, ipak, to svakim danom sve više sazrijeva", kazao je Zenka. 

Izvor:Anadolija

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar