Iz Ministarstva prosvjete, čiji je ovo podatak, kažu “Vijestima” da mladi i njihovi roditelji imaju percepciju javne uprave kao apsolutno sigurne, a privatnog biznisa kao apsolutno nesigurnog. U Uniji slobodnih sindikata smatraju da su mladi ovakvim stavom pokazali da strahuju od rada kod privatnika jer sumnjaju da će imati zagarantovana radnička prava, kao i da u Crnoj Gori još nema kvalitetnih uslova za razvoj preduzetništva. Iz Unije poslodavaca kažu da su mladi stav da je državni posao jedini siguran razvili pod uticajem roditelja, koji još nijesu svijesni da državna uprava već ima prevelik broj zaposlenih.

Svi sagovornici “Vijesti” saglasni su da zajedno treba kreirati kampanje i stvoriti ambijent da se mladi školuju za potrebe privrede i svog biznisa, a ne državne uprave.

U javnoj upravi u Crnoj Gori sada rade 53 hiljade zaposlenih, od ukupno 185 hiljada radnika. Konačno je i Vlada ove godine priznala da ima višak zaposlenih i najavila postepeno smanjenje za pet hiljada do 2020. godine. Za zarade u javnom sektoru godišnje je potrebno 500 miliona eura, a troškovi administracije pojedu 60 odsto izvornih državnih prihoda.

Milica Lekić iz Ministrstva prosvjete kaže da su u posljednjih par godina napravili ogromne iskorake u animiranju mladih da se ne školuju isključivo da bi radili u državnoj upravi, već da se školuju kako bi ostvarili svoje lične potencijale.

“Tako smo najzad počeli da uklanjamo stigmu sa srednjih stručnih škola i pribiližavamo đacima činjenicu da je riječ o kvalitetnim ustanovama, nakon kojih imaju šire znanje, ali i specijalistička znanja sa kojima mogu izaći na tržište, te nastaviti školovanje na nekom od srodnih fakulteta. Tako od ove školske godine imamo veliko interesovanje odličnih đaka za srednje stručne škole, a kurizitet je i da je na primjer podgoriču elektrotehničku školu „Vaso Aligrudić“ upisalo čak 14 lučonoša samo ove godine”, kazala je Lekić.

Ona je navela da je sistem dualnog obrazovanja, kao oblik edukacije u kome učenici srednjih stručnih škola uče i paralelno se obučavaju kod poslodavca uz mjesečnu naknadu, zaživio prošle školske godine i da sada ima oko 570 đaka i preko 200 poslodavaca u dualnom sistemu.

Ona je kazala da u školama postoje brojne sekcije i obuke o preduzetništvu, kao i da preduzetništvo kao izborni predmet bira sve više učenika.

Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata kaže da je činjenica je da veliki broj mladih, javni sektor vidi kao izvor egzistencijalne i uopšte radno-pravne sigurnosti.

“Sigurnost i redovnost zarada, stabilnost ugovora o radu, garantovani godišnji odmor, slobodni dani u vrijeme državnih, vjerskih i drugih praznika, nesmetana mogućnost korišćenja prava na privremeno odsustvo (bolovanje), i slično... samo su neki od motiva koji su opredjeljujući za ovakav stav mladih. Ne smije se, međutim, zanemariti ni duboko ukorijenjena svijest u našem društvu da je sigurnost isključivo garantovana radom u državnim organima, odnosno u javnom sektoru, pa stoga u kreiranju stavova mladih zasigurno veliki značaj ima i stav roditelja i porodice o ovom pitanju. Bez obzira na činjenicu da zarade u javnom sektoru, prvenstveno u državnim organima, nijesu po svojoj visini privlačne za većinu mladih ljudi, kao i na činjenicu da se u posljednjih nekoliko godina kreiraju politike i mjere koje bi doprinijele razvoju preduzetništva, posebno kod mladih ljudi, ne jenjava njihovo interesovanje za rad u javnom sektoru”, navela je Mihajlović.

Zvezdana Olujić iz Unije poslodavaca navodi da je tačno da mladi na poslove u privredi gledaju negativno u odnosu na rad u državnom sektoru.

“Osim podataka Ministarstva prosvjete, na takav zaključak upućuje i istraživanje koje je prije par godina sproveo UNDP, a koje je ukazalo na još jednu, posebno zabrinjavajuću činjenicu - roditelji u većoj mjeri preferiraju da im se djeca zaposle u državnoj upravi, nego u privatnom sektoru. Čini se da navedeno daje i svojevrsan ‘alibi’ razmišljanjima mladih ljudi, posebno jer ni njihovi roditelji očito nisu svjesni da država već ima previše zaposlenih”, navela je Oluić.

Vijesti