To je ocijenjeno na pres konferenciji „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u saradnji sa institucijom Ombudsmana, a u okviru saradnje sa projektom “Djelotvorne alternative pritvoru u kontekstu migracija: razmjena iskustava i primjena", koji sprovodi Savjet Evrope.

Projekt koordinator u CEDEM-u, Ognjen Marković, istakao je da je korišćenje alternativa imigracionom pritvoru neophodno radi poštovanja međunarodnih standarda o ljudskim pravima u pojedinim slučajevima, uključujući, kako je naveo, relevantnu jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava.

 „Alternative mogu da spriječe ozbiljne posljedice, koje pritvor može da ima na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražilaca azila, a posebno onih koji pripadaju nekoj od ranjivih kategorija“, rekao je Marković.

Marković, foto: PR Centar

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u oblasti migracija u kontekstu sve većeg priliva migranata i nezakonitog prelaska graničnih prelaza i ilegalnog boravka na teritoriji jedne države, je obezbjeđivanje poštovanja dostojanstva svakog pojedinca i njegove lične slobode i bezbjednosti.

„To je propisano članom 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, uz pažljivo ispitivanje svih okolnosti prilikom ograničavanja te slobode, zadržavanja i pritvaranja“, pojasnio je Marković.

On je kazao da su, međunarodni standardi u oblasti poštovanja prava stranaca u Crnoj Gori, u kontekstu ograničenja slobode kretanja i uvođenja alternativnih mjera pritvaranju, inkorporirani u nacionalno zakonodavstvo, ističući da isti nisu dovoljno razrađeni, „naročito kada govorimo o raznovrsnosti i normiranju većeg broja alternativnih mjera propisanih međunarodnim pravnim dokumentima“.

„Naime, iako su alternativne mjere, po prvi put, definisane u novom Zakonu o strancima, što je izuzetno veliki iskorak u odnosu na prethodni, i koje zadovoljavaju standarde evropske pravne regulative, ne možemo govoriti o tome da je zakonski okvir u potpunosti usklađen sa međunarodnim stanadardima, kada je u pitanju propisivanje i drugih alternativnih mjera koje nisu ozakonjene u crnogorskom pravnom sistemu“, rekao je Marković.

Baković, foto: PR Centar

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, ocijenio je da je Crna Gora u velikoj mjeri uskladila zakonodavstvo u toj oblasti sa međunarodnim standardima, podsjećajući da je donijela Zakon o međunarodnoj i privremnoj zaštiti stranaca i novelirala Zakon o strancima.

„Prema raspoloživim informacijama u Crnoj Gori noć provede u prosjeku 120 do 130 migranata. Izražene migracije i raseljavanja predstavljaju veliki izazov za države, pa i za Crnu Goru i njene institucije, a posebno sa aspekta poštovanja ljudskih prava migranata“, istakao je Baković.

Prema njegovim riječima, zato je obaveza svih da preuzmu korake u skladu sa mandatom, kako bi, kako je naveo, omogućili da proces prevaziđu što lakše, „a u skladu sa standardima pristupanja u zaštiti migranata, koji su definisani u brojnim dokumentima UN-a, Savjeta Evrope i Evropske unije, a koji čine dio međunarodnog prava ljudskih prava, međunarodno humanitarnog i izbjegličkog prava.

Baković je ukazao da se u Analizi Upravnog komiteta za ljudska prava ukazuje na standarde Evropskog suda za ljudska prasva i drugih tijela u vezi sa imigracionim pritvorom i lišavanjem slobode i alternativama pritvoru.

On je ukazao da se u Analizi navodi da se alternativama preveniraju ozbiljne posljedice koje pritvor može imati na fizičko i psihičko zdravlje migranata i tražioca azila.

„Opravdano se naglašava da je pritvaranje ranjivih osoba, a naročito djece, posebno problematično u smislu poštovanja prava i blagostanja“, rekao je Baković.

Zamjenica šefa Odjeljenja nezavisnih tijela za ljudska prava u Direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava u SE, Lilja Gretarsdotir, koja je predstavila analizu „Pravni i praktični aspekti djelotvornih alternativa pritvoru u kontekstu migracija“ Upravnog komiteta za ljudska prava, ocijenila je da se najveće praznine nalaze u tome da se alternativne mjere nedovoljno koriste.

„Mogle bi se mnogo više koristiti, a to je zbog toga što da čitava Evropa još uvijek uči kako da sprovede alternative i kako da primjene obaveze za alternativne pristupe“, navela je Gretarsdotir.

Prema njenim riječima, neke od praznina sastoje se u kvalitetnom donošenju odluka.

„Riječ je o tome da se to ne radi na individualnom osnovu, kao što bi trebalo da bude, kad se osoba stavlja u pritvor. Ne dolazi do toga da je tačno ocijenjeno da li je osoba ranjiva ili ne i da se tretman tome prilagodi. Nedovoljno je precizno procijenjeno da li se osobe stavljaju i zašto se stavljaju u pritvor“, pojasnila je Gretarsdotir.

Ona je kazala da bi alternativne mjere trebalo da se oslanjaju na najmanje restriktivne mjere „koliko je to moguće i kako bi bile efikasne“.

„Alternative su utvrđene zakonom, i Crna Gora je preuzela konkretne korake u ovom smjeru, i treba da budu predmet sudskog razmatranja. Alternativne mjere treba da osiguraju dignitet i da poštuju osnovna prava“, istakla je Gretarsdottir.

Ona je ukazala da su djeca veoma ranjive grupe i da je preporuka da država mora da primjeni alternativne mjere, a ne pritvor kad je u pitanju ta kategorija.

Gretarsdottir je ukazala da bi bio izbjegnut i pritvor postoji niz opcija, navodeći da su u praksi to različite mjere koje se primjenljuju u zajednički.

„Ne postoji samo jedno magično rješenje. Mora se svaki slučaj definisati pojedinačno, šta mu odgovara. Veliki je fokus na tip alternative i idealno bi bilo da država ima spisak alternativa da se na njih može osloniti, međutim taj spisak ne može biti konačan, jer je neophodno raditi od slučaja do slučaja sa migrantima i tražiocima azila pretpostavljajući da nisu kriminalci“, istakla je Gretarsdottir.

Ona smatra da se treba fokusirati ne samo na sprovođenje mjere, nego na način kako se mjera sprovodi.