On je to saopštio na radnom doručku sa predstavnicima medija, koji je organizovao sa saradnicima, a na kome su predstavljeni rezultati dvogodišnjeg rada Ministarstva zdravlja i planovi za naredni period. 

Hrapović je istakao da je sistem spreman da se „uhvati u koštac“ i da se adekvatno odnese prema problemu korupcije u zdravstvu.

„Za vrijeme našeg mandata nismo dobili nijednu prijavu na korupciju. Svaku prijavu koju dobijemo automatski ćemo proslijediti nadležnim državnim organima, koji se bave tim poslom. U svim ovim prezentacijama se radi o percepciji korupcije, a percepcija korupcije nije korupcija. Ali sam odlučan da se toj pojavi stane na kraj“, kazao je Hrapović prenosi PR Centar.

On je istakao da se ne smije dozvoliti da „šačica“ ljekara ili medicinskog osoblja ugrozi cijeli zdravstveni sistem i „sve svoje kolege“.

„To niko u sistemu neće da dozvoli i pozivam javno sve koji imaju bilo kakav dokaz o koruptivnim radnjama, bilo koga u zdravstevnom sistemu, računajući i Ministarstvo zdravlja, da to dostave i biće procesuirano istog dana. To vam veoma odgovorno tvrdim“, kazao je Hrapović.

Hrapović, foto: PR Cenar

Hrapović smatra da je korupcija i kada građani ljekarima nude poklone.

„Nemojmo samo da posmatramo doktore kao mogući izvor korupcije, nego i one koji nude neku vrstu poklona doktoru. Učesnici u korupciji su i oni koji nude i oni koji primaju“, smatra Hrapović.

Kada je o napadima na ljekare riječ, kako je istakao, „svi moramo da dignemo glas“.

„Moramo zaštiti naše ljekare, koji časno i odgovorno obavljaju svoj posao. Ne smijemo da dozvolimo pijanim, ili drugim ljudima, koji žele da dobiju medicinsku njegu, da vrijeđaju i napadaju ljude koji im spašavaju život. Apsolutno sam protiv takvih ponašanja i na ovaj način pozivam sve da stanemo na kraj takvom ponašanju, da cijenimo naše doktore i medicinsko osoblje“, rekao je Hrapović.

On je istakao da raduje činjenica što raste broj ljekara zaposlenih u zdravstvenom sistemu.

„Taj broj je sada 3,3 ljekara na hiljadu stanovnika i približavamo se evropskom prosjeku i u tom dijelu, koji je 3,4 ljekara na hiljadu stanovnika. To je veoma ohrabrujuća činjenica, a naša obaveza i zadatak je da pružimo sve uslove ljekarima da bi ostali u našem zdravstvenom sistemu“, kazao je Hrapović.

On je rekao da 128 ljekara iz zemalja regiona radi u zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori.

Hrapović je kazao da se aktivno radi na izgradnji Zatvorske bolnice u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) i i da bi ona 2020. godine trebalo da bude završena.

„Na taj način ćemo trajno riješiti bitanje ovih bolesnika, koji su trenutno u Psihijatrijskoj bolnici Dobrota. U tom prelaznom periodu, razmišljamo o modelu grupisanja pacijenata, koji su iz ZIKS-a u jednom paviljonu u Dobroti, kako bi ih odvojili od drugih pacijenata“, pojasnio je Hrapović.

Pavlović, foto: PR Centar

Generalna direktorica Direktorata za harmonizaciju propisa i međunarodnu saradnju u Ministarstvu zdravlja, Slađana Pavlović, kazala je da je imperativ resornog ministarstva jačanje povjerenja u zdravstveni sistem.

„Odnos povjerenja na relaciji pacijent-ljekar gradimo, između ostalog, ulažući u kadar, edukaciju i u egzistencijalnu sigurnost naših radnika. Danas se možemo pohvaliti činjenicom da je, u cjelokupnom zdravstvenom sistemu, aktivno angažovan 2.061 ljekar“, navela je Pavlović.

U prethodne dvije godine je, kako je navela, dodijeljeno 150 specijalizacija i 20 supspecijalizacija.

„Ovi mladi ljudi će u narednom periodu biti velika pokretačka snaga i nosioci reformskih procesa, koje planiramo za naredni period. Možemo se pohvaliti i da je naš sistem obogaćen povratkom 93 ljekara sa specijalističkog usavršavanja, tokom prethodne dvije godine“, navela je Pavlović.

Ona je rekla da je za edukaciju zdravstvenog kadra, iz državnog budžeta, obezbijeđeno 1,4 miliona eura.

„Kroz program kontinuirane medicinske edukacije je već edukovano 3 hiljade i 800 ljekara“, kazala je Pavlović.

Rasteretiti ljekare brige o, kako je pojasnila, „krovu nad glavom“, bila je misija donosilaca odluka.

„Već početkom naredne godine oko 160 porodica zdravstvenih radnika će se useliti u svoje domove“, kazala je Pavlović.

Prema njenim riječima, značajno su smanjene liste čekanja na pojedine operativne zahvate.

„Na kardiohirurške intervencije u oktobru ove godine su čekala svega 44 pacijenta, dok je u prethodnoj godini čekalo njih 167. Liste čekanja za kardiološke procedure su smanjene za oko 50 odsto za nepunih godinu. Liste terapije zračenja su smanjene za 75 odsto za nepunih godinu, dok se u oktobru i sada na operacije katarakte uopšte ne čeka“, navela je Pavlović.

Upoređujući prvih devet mjeseci ove i prethodne godine, kako je kazala, broj pacijenata koji su upućeni na liječenje van Crne Gore smanjen je za 600.

„U novcu izrečeno, imamo uštedu od dva miliona eura. Ipak, neke procedure i dalje nije ekonomski isplativo razvijati u Crnoj Gori“, objasnila je Pavlović.

Nova lista ljekova, kako je navela, sadrži 1.156 ljekova, koji se izdaju na recept, odnosno na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

Škiljević, foto: PR Centar

Generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu u Ministarstvu zdravlja, Milica Škiljević, podsjetila je da je država opredijelila 11 miliona i 800 hiljada eura za nabavku medicinske opreme u protekle dvije godine.

„Od toga novca nabavljena je značajna kapitalna oprema za cjelokupan zdravstveni sistem, a posebno bih pomenula nabavku linearnog akceleratora, koji će do kraja godine biti pušten u funkciju. Puštanjem u rad ovog uređeja će se značajno poboljšati kvalitet pružanja usluga na onkološkoj klinici i značajno rasteretiti liste čekanja“, kazala je Škiljević.

Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Ministarstvom ekonomije uz podršku Svjetske banke će, kako je rekla, u narednom periodu adaptirati 18 objekata kroz programe energetske efikasnosti i dodatno uložiti šest miliona eura u osavremenjavanje tih objekata.

Tokom protekle dvije godine, kako je objasnila Škiljević, umreženo je 167 privatnih apoteka, čime je pacijentima omogućeno da recepte osim u apotekama Montefarma mogu realizovati u tim ustanovama.

„Takođe, umreženo je 17 privatnih zdravstvenih ustanova i 27 isporučilaca pomagala, kao i 177 stomatoloških ambulanti“, kazala je Škiljević.

Na nacionalnom nivou se, kako je rekla, uspješno sprovode programi ranog otkrivanja karcionoma grlića matarice i kolorektalnog karcinoma.

U Crnoj Gori je, kako je rekla Škiljević, obuhvat vakcinisne djece 82 odsto.

„Mi smo, ipak, još uvijek daleko od onog što je svjetski standard, što je standard Svjetske zdravstvene organizacije a to je 95 odsto da bi se postigla kolektivna imunizacija“, rekla je Škiljević.