"Svi ti regulacioni radovi su upravo u cilju regulacije rijeke, spašavanja imovine naših građana i to je redovan proces i nešto što će se raditi i u narednom periodu.  Specifično pitanje regulacije Tare u dijelu autopta, gdje se rade mostovi Tara1 i Tara 2, kao i petlja Mateševo, rekao bih da je poprimilo određenu dimenziju unutrašnje rasprave. Vidimo da se ta komunikacija prenosi i na međunarodne adrese. Negdje se želi poneko dozvati i pozvati u tu mobu ne bi li se unio nemir i zamaglila suštinska razvojna pitanja aktuelna u Crnoj Gori. U odnosu na sve to moj odgovor bi bio veoma kratak. Što se tiče Crne Gore i odgovornog odnosa Vlade prema tom i sličnim pitanjima, a konkretno prema ovom, on glasi: I Tara i autoput, i suza Evrope i put do Evrope, i razvoj i briga o zaštiti životne sredine", kazao je Simović na konferenciji za medije održanoj u Upravi za vode 

Svakako u tom procesu, kako je kazao Simović, Crna Gora će se odnositi kao i sve druge evropske države koje su i same gradile svoje autoputeve. 

"Gradnja takvih, kapitalnih infrastrukturnih projekata tokom same izgradnje ostavlja određene ožiljke veće ili manje na prirodu, ali zato tu postoje projekti remedijacije, projekti koji podrazumijevaju privremenost određenih mjera, a nakon toga slijedi vraćanje prirodi onoga što joj pripada. 
Dakle, to je suština priče. Da li postoji mogućnost suživota i Tare i autoputa. Sigurni smo da postoji. Nema povratka sa tog projekta, jer je on potreban Crnoj Gori, njenim građanima na sjeveru i jugu, potreban je našoj ekonomiji, turistima koji dolaze u Crnu Goru, povezivanju Crne Gore sa evropskim koridorima, a svima nama zajedno potrebna je i Tara. Ovo je naše opredjeljenje odnosa prema ovom pitanju i siguran sam, kao i u mnogim drugim ranijim slučajevima, na primjer projekta Portomontegra, kada su se postavljala slična pitanja, opredjeljenje će pokazati opravdanost. 
Traženje balansa između potrebe razvoja i potrebe kvalitetnog odnosa prema prirodi je formula koja je svuda pronađena, pa ćemo je naći i u Crnoj Gori, a već smo je našli", poručio je Simović.

Upitan o komunikaciji sa Albanijom o gradnji hidrocentrala na rijeci Cijevni, kazao je da je ona obezbijeđena na više kolosjeka.

"Obratilo se i Ministasrtvo održivog razvoja, imao sam i ja komunikaciju sa potpredsjednicom Vlade Albanije koja je nedavno boravila u Crnoj Gori, gdje smo i tada razgvarali o potrebi partnerskog odnosa, u duhu onoga što smo upravo nedavno potpisali na ljetošnjoj zajedničkoj sjednici dvije vlade. Potpisanim memorandumom o prekograničnom upravljanju vodama dvije zemlje jasno smo defnisali i potrebu međusobne komunikacije i razmjenu informacija, a posebno vezano za vodotoke koji imaju granični uticaj, kao što je rijeka Cijevna", kazao je Simović.

Siguran je da će se doći do onih odgovora koji su važni za Crnu Goru.

"A važno je da takvi projekti ne izazovu negativan uticaj na naše vodne bilanse, ne izazovu negativan uticaj na prihranjivanje podzemnih voda u dijelu Skadarskog jezera, gdje se podzemne izdani hrane upravo vodom rijeke Cijevne, i da posebno ne dođe do negativnog uticaja na kapacitetete određenih izvorišta, konkretno izvorišta Bolje sestre odakle se snabdijeva Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. U duhu tih saznanja i partnerskog odnosa sa Albanijom, siguran sam da ćemo sva pitanja rješavati na korist naših država i građana dvije zemlje", zaključio je Simović.