U posljednjem, jesenjem izvještaju o prognozi rasta crnogorskog BDP-a, EK predviđa jačanje ekonomije na godišnjem nivou, ali on nije stabilan.

Rastu najviše “kumuju” dva velika infrastrukturna projekta – gradnja autoputa i podmorski energetski kabl prema Italiji, ali kad se oni završe, investicije, pa i cijela ekonomija mogu usporiti rast.

“Postoje takođe određeni sporedni rizici za budući rast. Rast pogonjen izvozom usluga mogao bi da oslabi vraćanjem određenog broja turista u druge mediteranske destinacije poput Turske, Egipta ili Tunisa. Osim toga, moguće usporavanje svjetske trgovine usljed napetosti između SAD-a i njenih trgovinskih partnera, mogu ometati izvoz proizvoda metalne industrije”, upozorava se u izvještaju, prenosi Investitor.

Očekuje se kako će se javni dug Crne Gore popeti na vrhunac 2018. godine, zbog dvije glavne finansijske operacije: emisije euroobveznica i kreditnog aranžmana s poslovnim bankama za finansiranje kratkoročnih obaveza i formiranje rezervi za smanjenje rizika u srednjem roku, smatraju u EK.

“Očekuje se da će uticaj od strožih uslova finansiranja na globalnom nivou prilično ograničiti uslove servisiranja javnog duga u dijelu izdatih koncesija ili fiksnim kamatnim stopama s dužim rokovima dospijeća. Sveukupno, razmjer javnog duga i BDP-a trebalo bi bude smanjen do 2019. godine, zahvaljujući brzom nominalnom rastu BDP-a i završetku finansiranja dugom finansiranog autoputa”, ocjenjuju u Briselu.