Ona je, u intervjuu za PR Centar, podsjetila da je pitanje rodno senzitivnog jezika regulisano Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, pojašnjavajući da je nepoštovanje rodno osjetljivog jezika prepoznato kao diskriminacija.

„Svi mi svjedočimo da se, kod nas, udomaćilo da se o ženama, koje imaju neku funkciju koja pojeduje moć, govori u muškom rodu. Tako da žene i same doživljavaju da su moćnije kad o sebi govore u muškom rodu. Ali to je zaista diskriminacija“, smatra Drobnjak.

Ona je posjetila da je maternji jezik u Crnoj Gori rodno senzitivan, da ima imenice i u muškom i u ženskom rodu.

„Mi, ako poznajemo naš jezik, ženama ćemo se obraćati u ženskom rodu i o njima govoriti u tom jezičkom rodu. Ali, svjedočimo da praksa nije takva. Moramo da razbijemo stereotipe i načine korišćenja tih izraza. Postoji zvanična obaveza da se koristi rodno senzitivni jezik, ali još uvijek ni institucije ni mediji to ne koriste dosljedno“, navela je Drobnjak.

Kako smatra, frekvencija upotrebe ženskog roda je povećana.

„U Skupštini Crne Gore, već uveliko govorimo o poslanicama i poslanicima, što se ne može reći da je bilo prije deset godina. Ali u medijima i državnim institucijama nije dosljedna primjena. Imamo institucije koje dosljedno primjenjuju rodno senzitivni jezik, imamo medije kod kojih pojedini novinari ili novinarke dosljedno primjenljuju, a drugi ne“, navela je Drobnjak.

Prema njenim riječima, postoje mediji koji uopšte ne primjenljuju rodno osjetljivi jezik.

„Smatram da je konačno vrijeme da ono što je u zakonu propisano, a to je kaznena odredba da se kažnjavaju oni koji vrše diskriminaciju ne koristeći rodno senzitivni jezik, primjeni u praksi i da se sankcionišu oni koji čine diskriminaciju ne koristeći rodno osjetljivi jezik“, istakla je Drobnjak.

Ona smatra da su žene godina trpjele praksu, i da su naučile da je svejedno ukoliko se ne koristi rodno senzitivni jezik.

„Nije svejedno. Važno je koristiti rodno osjetljivi jezik, važno je pravilno govoriti svoj jezik koji je rodno osjetljiv, u kome se, da bi rečenica bila ispravna, rečenice slažu u rodu, broju i padežu. Važno je ne činiti diskriminaciju koristeći izraze u ženskom rodu za sva zanimanja koja su na nižoj ljestvici društvene moći, važno je mladim naraštajima pokazati da su žene osvojile neke prostore i da imaju zanimanja koja je nekad bilo rezervisano samo za muškarce“, kazala je Drobnjak.

Na pitanje da li joj je poznat slučaj izricanja kazne zbog nepoštovanja rodno senzitivnog jezika, Drobnjak je kazala da ne zna za slučaj da je neko kažno jer ne koristi rodno senzitivni jezik.

„Smatram da konačno treba da se primjenjuje da odredba zakona i da, u javnoj komunikaciji, mora da se koristi rodno osjetljivi jezik. Ono što sigurno znam jeste da svako od nas, ko radi u državnoj upravi, mora da koristi rodno senzitivni jezik. To je imperativ“, navela je Drobnjak.

Ona je kazala da se riječi stvaraju i zaboravljaju, stavljaju na marginu, a da od frekvencije upotrebe neke riječi, kako je navela, ona bude lijepa ili ne.

„Veliki broj imenica u ženskom rodu, zbog male frekvencije upotrebe, se smatraju kao ružne riječi, možda čak nemoguće i nepostojeće. Sasvim sigurno, istrajnost na zahtjevu da se koristi rodno osjetljivi jezik jeste jedini način da on zaživi“, ocijenila je Drobnjak.

Upitana u kojoj mjeri crnogorski mediji poštuju rodno senzitivni jezik, Drobnjak je kazala ako se napravi presjek od prije deset godina i sad, „mora se konstatovati da je u pojedinim medijima rodno senzitivni jezik zaživio“.

„Ali nema dosljednosti. U jednom mediju, različiti novinari, različito koriste. Neki insistiraju na tome da govore samo u muškom rodu, neki su potpuno rodno osjetljivi i govore onako kako treba“, smatra Drobnjak.

Ona je poručila da, u svim državnim organima i u privatnom sektoru, svi koji za sebe smatraju da su obrazovani i da znaju svoj jezik, moraju govoriti rodno osjetljivim jezikom.

„U Skupštini Crne Gore, u zvaničnoj prepisci se koristi rodno osjetljivi jezik. Ne koriste svi poslanici i poslanice u svojim izlaganjima, ali mali je broj tih koji ne koriste rodno osjetljivi jezik“, kazala je Drobnjak.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović je, govoreći o zastupljenosti rodno senzitivnog jezika u medijima, ukazala na analize koje se radili u tom resoru kad je u pitanju medijsko izvještavanje, a koje su, kako je pojasnila, pokazale nedovoljnu upotrebu rodno senzitivnog jezika u medijima.

„Moramo da radimo na edukacijama svih zaposlenih u medijima kako bi se taj problem prevazišao“, ocijenila je Pejović u izjavi za PR Centar.

Biljana Pejović, foto: PR Centar

Ona je ukazala da su Zakonom proprisane visoke novčane kazne, koje nisu izricane.

„Ono što je evidentno jeste da Uprava za inspekcijske poslove, koja bi trebali da vrši nadzor nad radom državnih organa, trebalo bi da vrši taj nadzor, i daje preporuke za ispravljanje. Ono što je važno jeste da smo 2018/20. donijeli novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji takođe propisuje da sva zvanična akta moraju biti pisana na rodno senzitivnom jeziku“, ukazala je Pejović.

Ona je rekla da joj nije poznat slučaj izricanja kazne zbog nepoštovanja rodno senzitivnog jezika.

Pejović smatra da je upotrebu rodno senzitivnog jezika moguće pospješiti kroz kampanje, stalnim razgovorom na tu temu i kroz edukaciju.

„Edukacije su važne kako za sve zaposlene u medijima, kao i u svim institucijama. Osim javnog sektora, svi zaposleni i u firmama moraju voditi računa da poštuju principe jednakosti“, kazala je Pejović.

Ona je rekla da u Ministarstvu rade na edukacijama, navodeći da im je cilj da kroz edukacije približe ljudima upotrebe i poštovanja zakona, „a sa druge strane radimo i određena istraživanja i kampanje“.

„Za sad o upotrebi rodno senzitivnog jezika nismo imali striktne kampanje, ali kroz svakodnevne naše aktivnosti, i sve ono što radimo u Ministarstvu, promovišemo ga putem našeg sajta. Na taj način šaljemo poruku da je neophodno voditi računa o poštovanju rodno senzitivnog jezika“, zaključila je Pejović.