"Istraživanje smo radili na potezu gdje se obavljaju radovi na autoputu, a rezultati do kojih smo došli pokazuju da je u 2018. godini brojnost zajednice pala na 50 jedinki po metru kvadratnom. U 2017. godini, kada su radovi na tom području bili umjereni, bilo je 950 do 1.000 jedinki, dok su u 2016. bile hiljadu i po do dvije hiljade jedinki. To jasno pokazuje da je došlo do značajnog osiromašenja, a najveći broj grupa organizama izostaje na posmatranom profilu. Zaključak istraživanja je da su aktivnosti dovele do uništenja živog svijeta na tom potezu i kvalitativno i kvantitativno", rekao je Pešić za Dan.

Pojasnio je da nijesu radili uticaj na endemične vrste, ali da se može zaključiti da je došlo do značajnog ugrožavanja.

"U podzemnoj fauni nijesmo evidentirali nikakve jedinke, što pokazuje da je uticaj radova alarmantan i da će proces obnavljanja biti jako dugotrajan. Na osnovu naših podataka, može da traje oko 10 godina. Takođe, postoji bojazan da su endemične i rijetke vrste izgubljene", rekao je Pešić i dodao da će se teško sve vratiti u prvobitno stanje.

Na pitanje da li bi do takvog stanja u Tari došlo da se izvođač pridržavao svih propisa i mjera zaštite životne sredine, Pešić je rekao: "U tom slučaju ne bi bilo ovakvo stanje".

"Nijesam protiv autoputa, ali za autoput u Evropi postoje standardi. Dio standarda je pitanje životne sredine. Standard je da na svakih 50 kilometara imate prolaz za sisare. Niko ne pravi mostove da idu koritom rijeke, sa 10 stopa u koritu rijeke, već će minimizirati uticaj, sa mostom da ide preko rijeke. Ko je dao investitoru i ko su eksperti koji su rekli da mostovi treba da idu koritom rijeke, a ne preko rijeke. To je krucijalni problem. Ogromna sredstva trebalo je da budu za zaštitu, 10 odsto vrijednosti autoputa. Ja kao građanin pitam gdje su ta sredstva otišla, milioni koji su trebalo da se ulože u zaštitu prirode", rekao je Pešić.