Mnogo je onih koji tvrde je plastika veći problem planete nego klimatske promjene. Odnosno, da će brže doveti do neoporavljivih posljedica po život ljudi nego klimatske promjene.

Pacifikom plovi ostrvo napravljeno od plastičnog otpada čija je površina najmanje 700 000 kvadratnih kilometara, što je više od površine Francuske. Procjenjuje se da u „ostrvu” ima 80 000 tona otpada napravljenog od 1.8 biliona djelića plastike.  A oko 95 prosenata smeća u morima i okeanima završi na dnu, praveći štetu morskoj flori i fauni.

Da se plastika gomila skoro neshvatljivom brzinom govori procjena da će do polovine ovog vijeka, a do tada nam treba 32 godine, u svjetskim okeanima biti više plastike nego što će biti riba. Zbog zagađenja je trenutno ugroženo više od 600 životinjskih vrsta zbog čega mnogi ovu pojavu nazivaju periodom masovnog pomora na Zemlji.

Polovina plastičnog otpada koji završi u okeanima jeste plastika za jednokratnu upotrebu. Dakle, sve one kese koje iz prodavnice donesemo kući i u njima zapakovane potrepštine, plastične boce raznih sokova i voda, štapići za uši, slamčice, plastični upaljači…sve ono bez čega se savremen život ne može zamisliti, ili možda može…

Evropski parlament je prije neki dan glasao za potpunu zabranu upotrebe jednokratne plastike širom EU u pokušaju da zaustavi zagađenje okeana. Poslanici su podržali zabranu plastičnog pribora za jelo i tanjira, štapića za uši, slamčica, štapića za miješanje i držača za balone. Predlogom je zahtjevana i redukcija određenih vrsta plastike za jednokratnu upotrebu poput posuda za hranu i piće i plastičnih čaša. Možda zvuči pomalo smješno da se u Evropskom parlamentu raspravlja o zabrani plastičnih čaša ili štapića za uši ali nije tako…

Pored toga što milioni tona plastike i fizički predstavljaju zagađenje,  morske životinje u toj plastici umiru ali se njome i hrane. Tako plastika ulazi u čovjekov lanac ishrane i tako se plastika taloži i u nama. Jer i mikroplastika ima svoju svrhu u industriji. Namjerno se dodaje kozmetičkim preparatima pa kad se za nekog ko ih koristi kaže da izgleda plastično, ni malo se ne griješi.  Dodaje se vještačkim bojama ali i deterdžentima koje koristimo. I tako taložena plastika u čovječijem organizmu dovodi do različitih vrsta genetskih mutacija koje će u zavisnosti od količine i vremena dati svoj rezultat.

Crna Gora je usvojila nacionalnu strategiju upravljanja otpadom. Proces EU integracija podrazumijeva usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom. Ono o čemu se slabo govori sa zvaničnih adresa, kada je u pitanju zaštita životne sredine, je plaćanje penala. To podrazumjeva da je država članica obavezna da plaća penale Evropskoj uniji ukoliko ne poštuje standarde odnosno u ovom slučaju zagađuje okolinu uprkos usvojenim pravilima. Dakle i mi ćemo morati da primjenimo odluke Evropskog parlamenta. A kako, kad smo mi smo izgleda tek počeli da uživamo u plastici, što se može vidjeti na svakom ćošku na kom ostavljamo smeće.