"Skupština Crne Gore 2004. godine donijela Deklaraciju o zaštiti kanjona rijeke Tare"

On je agenciji MINA rekao da je izmiještanje korita rijeke, zbog radova na autoputu, primjer rušenja ustavne odrednice Crne Gore kao ekološke države.

Na pitanje da li smatra da izvođač radova treba da snosi posljedice zbog devastacije kanjona Tare, Bulajić je kazao da će odgovor biti moguće dati samo ukoliko zainteresovana javnost dobije na uvid ugovor sa izvođačem i drugu dokumentaciju.

„Ukoliko se taj ugovor i prateća dokumenta i dalje budu držali van domašaja javnosti, tada se otvara i mogućnost i sumnja o mogućim načinima uzurpiranja ne samo kanjona Tare, već i drugih prostora kroz koje prolazi trasa auto-puta“, upozorio je Bulajić.

Prema njegovim riječima, s obzirom da se ne zna šta je potpisano, onda ne može ni biti jasno ko treba da snosi posljedice.

„Vjerujem, a i logično je, da bi Tužilaštvo moglo da pomogne oko utvrđivanja činjenica“, rekao je Bulajić dodajući da je čudno da ta institucija još nije reagovala.

On vjeruje da su mnogima u Crnoj Gori u svježem pamćenju različiti projekti i varijantisanje sa energetskim potencijalom rijeke Tare, koji su začeti u periodu socijalističkog društvenog uređenja.

„Iako se, u energetskom smislu, može govoriti o opravdanosti ideje prevođenja voda, jer bi se na tom potezu dobio, i u energetskom i u ekonomskom smislu opravdan i izuzetno atraktivan izvor energije, bez koga sistem četiri elektrane na Morači praktično ne bi imao energetskog smisla, ipak se ta ideja nije realizovala“, podsjetio je Bulajić.

On je istakao da se u tom periodu, kada su odluke donošene "centralizovano", vodilo računa da se taj kanjon, koji je od 1977. godine pod zaštitom UNESCO, sačuva od mogućnosti bilo kakvog devastiranja.

Bulajić je podsjetio da je Skupština Crne Gore 2004. godine donijela Deklaraciju o zaštiti kanjona rijeke Tare.

Rtcg/Mina