Alarmantni podaci: U Crnoj Gori za pola godine ubijeno četvoro djece
ilustracija

Ubistva počinile majke

Alarmantni podaci: U Crnoj Gori za pola godine ubijeno četvoro djece

Od početka godine, odnosno za nešto više od pola godine, u Crnoj Gori je na najmonstruoznije načine ubijeno čak četvoro djece. Skoro sve žrtve bile su bebe. Najmlađa je imala svega četiri mjeseca, a preostale dvije bebe šest, odnosno 15 mjeseci. Poslednja žrtva bila je stariji dječak od 12 godina.

Zabrinjavajuća činjenica u ovim svakako alarmantnim podacima jeste da su ubistva beba počinile majke, ili su, prema sumnjama policije, učestvovale u stravičnom zločinu. Neke su na saslušanjima pokušavale da sakriju odgovornost za počinjena nedjela. Na kraju su, ipak, priznale, a detalje su uglavnom opisivale bez znakova kajanja. Ova godina obilježena je ovim monstruoznim nedjelima, jer su zločini nad djecom rijetkost u Crnoj Gori, piše Dan.

Prva tragedija dogodila se 5. februara. Petnaestomjesečni P.J. tog dana podlegao je povredama od stravičnog batinanja, za koje istražitelji krive njegovog očuha Nermina Šišića iz Bosne i Hercegovine i majku Jelenu Jovović iz Podgorice.

Iako se u početku sumnjalo da je Jovovićeva „samo” ćutala o zločinu njenog momka nad mališanom, daljom istragom je utvrđeno da je bila saučesnik.

Beba je dovedena sa teškim povredama glave, izbijenim zubićima, bez srčanog ritma, ali su ga doktori reanimirali. Ipak, ubrzo je preminuo. Očuh i majka tvrdili su da je P. J. pao i tako zadobio povrede. Te navode demantovali su već prvi nalazi.

Svega tri mjeseca kasnije Baranka Mirjana Škrijelj, prema sumnjama policije i tužilaštva, ubila je sina starog pola godine. Ona je bebu ugušila tkaninom nalik na mušemu u krevetiću.

Otac bebe nije bio kući, a kada je došao uočio je da je dječak modar i bez znakova života. Osumnjičena Škrijelj u početku je negirala krivicu, da bi kasnije ipak priznala. Motiv za stravičan zločin bio je osveta mužu, koji ju je, kako je tvrdila, zapostavljao. Dijete je ubila kako bi mu se osvetila za to što nikada nije bio kod kuće.

Mjesec i po nakon toga, tačnije 29. juna, osamnaestogodišnja Edina Kastrati iz Plava bacila je u Plavsku rijeku svoje četvoromjesečno muško dijete. I ona je priznala zločin, ne objašnjavajući previše razloge za to. Samo je saopštila da je sa nevjenčanim suprugom živjela u lošim odnosima.

Poslednja tragedija dogodila se u utorak, kada je u Lim bačen dvanaestogodišnji dječak. Zbog sumnje da je počinio užasni zločin odmah je uhapšen Sinan Imeri (19) koji se sumnjiči da je seksualno zlostavljao dječaka, nakon čega ga je ubio.

Građani da ne zanemaruju psihološke promjene Psiholog Radmila Stupar Đurišić kaže da je osnovni problem u slučajevima nasilja i zlosgavljanja djece to što ljudi ne vode računa o zdravlju i zanemaruju zdravstvene probleme. Mora se voditi računa o mentalnom zdravlju, genetici i svim promjenama koje mogu biti okidač. Kad su ovakvi slučajevi u pitanju nesumnjivo se radi o psihopatološkim strukturama, ljudima koji imaju probleme ksji nijesu liječeni objasnila je Stupar Đurišić. Tvrdi da je veliki problem što se u Crnoj Gori krije kada neko ima psiholoških problema, te se izbjegavanjem liječenja stvaraju ozbiljni.

“Zdrava osoba neće počiniti takve zločine. Veliki problem u Crnoj Gori koji je i dalje prisugan jeste što se psihološke promjene ne liječe, već se kriju. Genetika je jedan od najčešćih uzoraka za ta stanja. Da počini zločin nad najsvetijem u društvu djetetom ne može da uradi normalna osoba. Svako objašnjenje motiva je dio psihopatologije. Mentalno zdravlje je veoma važno i treba brinuti o njemu. Građani treba da prijave kada uoče da se neko čudno ponaša, a ne da se vode logikom „ne miješamo se u tuđa posla”, jer je čudno ponašanje prvi znak psihopatoloških promjena. Više nema ni porodice koja je ranije reagovala u ovakvim situacijama i trudila se da pomogne na bilo koji način”,  pojasnila je Stupar Đurišić.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.