Nije Jugoslavija nastala odjednom, ona je nastala kao izraz emancipatorskih pokreta devetnaestog vijeka koji su i gušeni od ta dva velika carstva. Tada su Petar drugi Petrović Njegoš, Josip Juraj Štrosmajer, Ljudevit Gaj, Ivan Cankar, Dositej Obradović i mnogi drugi, svaki u svom vremenu, bili nosioci ideje o zajedništvu Južnih Slovena...Ideje koja je bila oličena u onom što se zvano Ilirskim pokretom.
“Gledajući iz današnje perspektive, takozvani „Ilirski pokret“ zaista predstavlja jednu vrstu avangarde. Mislim da je pitanje za sve nas, kako su prije skoro dva vijeka intelektualci iz svih zemalja regiona imali svijest o zajedničkoj kulturi, tradiciji, jeziku...Mislim da su posljednjih 50 godina, stvari krenule u kontra smjeru i da je nedostatak emancipatorskih i prosvetiteljskih ideja ozbiljno ograničenje svih društava koja su nastala na prostorima na kojima se razvijao takozvani “Ilirski pokret“,kaže za Kodex istoričar Adnan Prekić.
Adnan Prekić, foto:AA
Danas su, to je jasno, Južni Sloveni ispali iz javnih rasprava na njihovom prostoru. Iako je Jugoslavija, ona velika, bila država koja je u globalnim okvirima bila poštovana a u mnogim globalnim društvenim procesima bila lider u pravom smislu te riječi, ono što je od nje ostalo izgubilo je svijest o “zajedničkoj kulturi, tradiciji, jeziku...“. Danas na prostoru na kojem je nekad “Ilirski pokret“ bio avangarda postoje države i narodi koji se utrkuju u dokazivanju da nemaju ništa zajedničko među sobom. Stvari idu toliko daleko da se u mnogim državama nastalim iz bivše Jugoslavije tvrdi, zvanično ili nezvanično, da u njima žive narodi koji ni pripadaju Slovenskoj grani. Čak se i prostor na kojem žive Južni Sloveni zove Zapadnim Balkanom...
“Od svega toga, danas bi mogli samo izdvojiti termin Jugosfera koji je prije nešto više od 10 godina upotrijebio jedan britanski novinar, pokušavajući da objasni jednu vrstu socijalnog i kulturološkog naslijeđa bivše države. Mislim da pitanje genetskog porijekla nacije ne treba stavljati u kontekst ovog naslijeđa. Ozbiljna istraživanja koja se bave tim kategorijama zasnovana su na jasno definisanim naučnim metodama. Ta istraživanja imaju veze sa genetikom a ne sa istorijom. Ovdje je mnogo bitnija svijest o jednom prostoru sa mnogo sličnosti koji se u pokušajima traganja za identitetom, negdje izgubio u prevodu. „ konstatuje za Kodex istoričar Adnan Prekić.
Pa ipak, nekad smo pjevali slovenskom duhu koji će živjeti vjekov’ma. Nije izdržao teret naše pjesme. Južni Sloveni danas se možda ovlaš pomenu u istorijskim čitankama a te se lekcije vrlo brzo preskaču. Imena koja smo naveli možda se pominju samo u zajednicama iz kojih potiču a rijetko se pominje činjenica da su prije skoro dva vijeka kao intelektualci imali svijest o zajedničkoj kulturi, tradiciji, jeziku... Hej Sloveni jestel’ živi?
Komentari