On je, u intervjuu za PR Centar, podsjetio da je parlamentu predložio izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojim je predviđeno uvođenje otvornih lista, mogućnost individualne kandidature i ravnopravnost muškaraca i žena na izbornim listama.

„U ovakvom, od svih partija, monopilisanom sistemu, nemamo neposredno predstavljanje poslanika ni u formalnom, ni u suštinskom smislu. U suštinskom smislu, partijski monopili su, 30 godina de facto,  konzervirali ovakvu političku situaciju. U formalnom smislu, ustavno pravno na neposredan izbor se ne može ostvariti, jer neko ko želi da ostvari pasivno biračko pravo to može da uradi samo preko grupe građana ili političke partije“, objasnio je Damjanović.

Da bi se partijski monopol, kako je rekao, razbio i da bi se ostvarilo ustavno pravo na neposredan izbor potrebne su ključne izmjene izbornog sistema, koje bi, kako smatra, omogućile neposredan izbor kroz individualne kandidature i dale pravo građanima da, preko otvorenih lista, biraju kandidata koga žele da vide u parlamentu.

„U odluci Ustavnog suda neposredan izbor je definisan kao mogućnost da glasač dođe do kutije i ubaci listić i neposredno bira. Ustavni sud je morao da nađe neko obrazloženje da ovu inicijativu ne prihvati, jer bi zadro u suštinu monopolisanog izbornog sistema, ali je i sam Ustavni sud u odluci napisao da aktuelni izborni sistem ne omogućava reprezentativnost u parlamentu i da ne oslikava mogućnost da građani biraju kandidata koga žele“, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora nije spremna za većinski sistem, u kojem ljudi glasaju za kandidate, a ne za partije, „ali se mora napraviti neki pomak i izaći iz ovog zatečenog stanja, koje konzervira političke odnose vlasti i opozicije, što odgovara i vlasti a, izgleda, i dobrom dijelu opozicije“.

„Taj izlazak se može postići, kroz kombinaciju modela, kroz veću neposrednost, individualne kandidature, otvorene liste i, naravno, važan segment jeste puna ravnopravnost muškaraca i žena na izbornim listama, koju mi i dalje nemamo“, kazao je Damjanović.

U Crnoj Gori, kako je ukazao, postoji nepromijenjen odnos snaga, vladavina jedne partije, a tome, kako smatra, između ostalog, doprinosi i aktuelni izborni sistem.

„Mislim da je i sadašnji izborni sistem, kroz proporcionalne liste sa Dontovom formulom, konzervirao odnos snaga i omogućio tridesetogodišnju vladavinu jedne partije i Crnu Goru svrstao na posljednje mjesto u Evropi, što se tiče promjene i mogućnosti promjene vlasti“, kazao je Damjanović.

Otvorene izborne liste bi, kako smatra, donijele jaču i bliskiju vezu između birača i onoga koji je izabran.

„Neko, ko se bira direktno, biće više dužan da radi u korist onoga koji mu je dao glas i uveo ga u lokalni ili državni parlament, nego da radi za račun partije. U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), biraju se pojedinci, koji svakako imaju neku odgovornost prema partiji, ali postoji ogromna sloboda, odnosno ogromna obaveza prema građanima, koji su ih direktno birali“, objasnio je Damjanović.

On je rekao da, u crnogorskom društvu, često nema podudarnosti između interesa građana i partijskih elita.

Prema njegovim riječima, izborni sistem sa otvorenim listama u Crnoj Gori može biti primijenjen i uz eventualne komplikacije koje, kako je kazao, slijede kada se sve bude implementiralo, rezulatati će biti mnogo bolji, nego do sada.

„Poslanik će, prije svega, biti odgovoran biračima, koji su mu dali glas, štitiće njihove interese, interese zajednice iz koje potiče, imajući u vidu da štiti interese građana i države u cjelini i manje će biti odgovoran partijskim elitama“, objasnio je Damjanović.

Kada dođe do konflikta između onoga što je stav partijskih elita i stav građana, kako je dodao, izabrani poslanik će biti odgovoran, prije svega, prema građanima koji su mu dali svoj glas.

„On će imati u vidu da će sjutra ponovo izaći pred njih, da će im tražiti glas i da taj glas neće dobiti ukoliko bude radio kontra njihovih interesa, a za interese 50-ak pojedinaca u Crnoj Gori, koji su monopolisali politički sistem“, kazao je Damjanović.

On se ne slaže sa navodima da bi sistem sa otvorenim listama mogao da bude problematičan za žene, one koje dolaze iz manjih sredina i za one koji nemaju finansijska sredstva da ulažu u marketing da se predstave javnosti.

„Naše društvo nije toliko tradicionalno i patrijarhalno i vidim veći prostor za ravnopravnost žena, nego što je sada. Male-velike sredine u Crnoj Gori ne znače mnogo. Crna Gora je sama po sebi mala, prostorno i demografski. Eventualna podjela Crne Gore na više izbornih jedinica mora biti takva da te izborne jedinice ne smiju da budu izvedene po nacionalnom, istorijskom ili etničkom ključu. One moraju biti balansirane da bi svi imali jednaku šansu“, objasnio je Damjanović.

Kada je riječ o novcu, koji se troši u kampanji, kako je kazao, „i sada imate ogromnu potrošnju crnih fondova, prije svega za vladajuće partije“.

„Imate i sada ogromnu zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe. U tom dijelu otpada i ta argumentacija da će više novca trebati i da će se voditi lične kampanje. Lične kampanje će se voditi u smislu onoga što će svako ko je predložen i ko želi da se bavi ovim poslom biti u obavezi da obilazi teren, da konstantno bude u komunikaciji sa biračima, bio ili ne bio na poziciji“, rekao je Damjanović.

On smatra da predstavnici civilnog sektora moraju učestvovati u radu privremenog skupštinskog odbora, koji će se baviti reformom izbornog zakonodavstva i da oni, kako je dodao, treba da daju najbolje što mogu „da bi Crna Gora dobila ozbiljno izborno zakonodavstvo čijom bi se ozbiljnom primjenom napravio demokratski iskorak i dovelo do smjenjivosti vlasti“.

„Tražio sam da i oni budu dio ove priče. Privremeni odbor se formira shodno Poslovniku Skupštine Crne Gore i on precizno definiše kako i na koji način se pozivaju predstavnici civilnog sektora i kako učestvuju u radu toga Odbora. Očekujem da to budu najbolji reprezenti civilnog društva, koji se razumiju u izbornu problematiku i koji će nepristrasno, bez bilo čijeg pritiska, i kao neko ko predstavlja struku, dati ključni doprinos kreiranju najboljeg izbornog zakonodavstva“, rekao je Damjanović.

Grupa građana „Građanska akcija“ obraćala se državnim institucijama, medijima i Međunarodnom sudu pravde u Strazburu radi, kako su kazali, usaglašavanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore u cilju poštovanja biračkog prava.