Uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa odredbama Marakeškog sporazuma
Foto: PR centar

Omogućiće pristup literaturi osobama oštećenog vida

Uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa odredbama Marakeškog sporazuma

U Crnoj Gori je potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa odredbama Marakeškog sporazuma, čijom ratifikacijom će biti omogućen pristup literaturi osobama oštećenog vida i svima koji imaju poteškoće u čitanju, kroz saradnju i razmjenu knjiga između država potpisnica, poručeno je na okruglom stolu “Marakeški sporazum i njegove pogodnosti za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak”, koji je organizovao Savez slijepih Crne Gore (SSCG) u okviru projekta “Lakši put ka rafitikaciji Markeškog sporazuma u zemljama Zapadnog Balkana”, koji finansira Evropski savez slijepih.

Izvršni direktor SSCG, Goran Macanović, podsjetio je da taj savez više od sedam decenija radi na rješavanju različitih prepreka sa kojima se suočavaju osobe sa oštećenjem vida u svakodnevnom funkcionisanju, među kojima je, kako je istakao, pristupačnost informacija i literature.

“U moru tih barijera i prepreka, svakako da je pristupačnost informacija i literature jedno od najvećih prepreka, jer je to preduslov za obrazovanje, dodatnu edukaciju, zabavu, kulturu, kao i kvalitetan razvoj ličnosti”, pojasnio je Macanović.

On je ocijenio da je Marakeški sporazum značajan, ne samo za osobe sa oštećenjem vida, već i za sve osobe koje imaju poteškoće u čitanju.

“Nadamo se da ćemo kroz diskusiju dobiti korisne smjernice i informacije o tome na koji način možemo, u narednim mjesecima, objasniti donosiocima odluka da ne treba čekati, već odmah pristupiti pokretanju procedure za ratifikaciju Markeškog sporazuma”, poručio je Macanović.

Savjetnica za međunarodne odnose u SSCG, Katarina Bigović, kazala je da je potrebno uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa odredbama Markeškog sporazuma, koji će, kako je pojasnila, omogućiti pristup literaturi svim osobama koje nisu u mogućnosti da čitaju standardni tisak.

Prema članu 48 Zakona o autorskim i srodnim pravima, kako je istakla, za prilagođavanje određene literature, kako bi se ona učinila pristupačnom licima oštećenog vida, potrebno je platiti određenu naknadu za autorska prava.

„Izmjene i dopune Zakona će biti predate u četvrtom kvartalu godine. Ako ne uspijemo odgovoriti na određena pitanja do tog momenta kada se one predaju, nadamo se da ćemo možda u vidu amandmana uspjeti da promijenimo ovaj član, što će doprinijeti da pređemo prvo ljestvicu ka ratfiikaciji Markeškog sporazuma“, ocijenila je Bigović.

Ona je kazala da će, od prvog januara naredne godine, države EU ratifikovati Markeški sporazum.

„EU je predala ratifikacioni paket prvog oktobra, a od prvog januara 2019. godine, države EU će ratifikovati Marakeški sporazum, što će značiti da će broj zemalja koje su ratifikovale taj sporazum značajno porasti“, kazala je Bigović.

Prema njenim riječima, do sada je 41. država potpisala taj sporazum, a taj broj će do naredne godine porasti na 70.

Ona je najavila da će, u okviru projekta, biti organizovana završna konferencija u Podgorici, na kojoj će se, kako je pojasnila, okupiti predstavnici Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, kao i predstavnici Evropskog saveza slijepih.

Potpredsjednica Evropskog saveza slijepih (EBU), Barbara Martin Munoz, pojasnila je da ta organizacija predstavlja jedno od šest regionalnih tijela u okviru Svjetskog saveza slijepih, koji ima 42 članice.

„Marakeški sporazum je za nas prioritet. Ratifikovan je u septembru 2016. godine, a srećni smo što će ga i 28 država EU raftikovati, kao i neke države Zapadnog Balkana“, poručila je Martin Munoz.

Ona je ocijenila da Crna Gora čini sve napore da okupi donosioce odluka i ponudi objašnjenje o Marakeškom sporazumu i njegovim ključnim stavkama.

„Marakeški sporazum nije samo sporazum o autorskim, već i o ljudskim pravima i pravu na pristupačnost čitanja, a povezan je sa Konvencijom UN o pravima OSI. Esencijalno je da implementacija bude uključena u agende na lokalnom i nacionalnom nivou“, ocijenila je Martin Munoz.

Kako je istakla, samo pet dosto literature širom svijeta je pristupačno, i to uglavnom u razvijenim državama, a Marakeški sporazum će, kako je dodala, omogućiti da literatura bude pristupačna na najbolji način, kroz saradnju i razmjenu knjiga država potpisnica tog  sporazuma.

„Crna Gora treba da krene ka ratifikaciji Marakeškog sporazuma, a nacionalni zakoni moraju biti u skladu sa odbredbama ovog sporazuma. Ne smije biti nikakvog dodatnog plaćanja za pristupačnost knjiga, ni administrativnih prepreka u implementaciji sporazuma“, ocijenila je Martin Munoz.

Samostalna savjetnica I za nepokretnu kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, Dobrila Vlahović, ocijenila je da je potpisivanje Markeškog sporazuma značajno za ostvarivanje prava osoba sa oštećenjem vida, ali i za širu društvenu zajednicu.

„Svjesni smo činjenice da svi građani treba da budu jednaki pred zakonom, te da uživaju jednaku zaštitu svojih prava. Neophodno je stvoriti i unaprijeđivati pravne pretpostavke za uvođenje svih standarda kojima se obezbjeđuje puno uživanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom (OSI)“, navela je Vlahović.

Ona je kazala da Crna Gora ima jasan stav po pitanju prava OSI, što je propisano i  Ustavom Crne Gore, u kojem se, kako je dodala, garantuje zaštita ljudskih prava i sloboda OSI.

„To znači da zakonodavstvo Crne Gore sadrži normativne garancije kroz koje se garantuje politika jednakog pristupa OSI. Međutim, u praksi su OSI često izložene različitim vrstama poteškoća, među kojima su prepreke u pogledu pristupa knjigama i drugom štampanom materijalu“, kazala je Vlahović.

Ona je ocijenila da je potrebno povećati broj književnih djela i drugih zaštićenih sadržaja u dostupnim formatima, kao što su, kako je pojasnila, brajevo psmo, zvučne knjige i uvećani fond slova.

„Ta potreba je prepoznata i na nacionalnom, i na međunarodnom nivou. Jedino zajedničkim nastojenjima možemo ostvarti vidljive rezultate, a Ministarstvo kulture ostaje otvoreno za svaki vid saradnje, koji doprinosi poboljšanju uslova društvenog ambijenta u kojem će lica sa oštećenjem vida ostvarivati svoja prava“, poručila je Vlahović.

Bibliotekarka u biblioteci za slijepe, Smiljana Radusinović, kazala je da je da je to prva biblioteka za slijepe i slabovide u Crnoj Gori, a 2006. godine je osnovana kao javna ustanova Crne Gore.

“Biblioteka za slijepe je svetionik kulturnih dešavanja za osobe oštećenog vida. Ona funkcioniše kao centralni i najznačajniji prostor za najveći dio kulturnih aktivnosti u Crnoj Gori, u kome osobe oštećenog vida mogu zadovoljiti elementarne kulturne potrebe i integrisati se sa ostalim kulturnim stvaraocima, a kroz kulturu i na ukupnom društvenom planu”, ocijenila je Radusinović.

Prema njenim riječima, biblioteka sadrži oko 19 hiljada bibliografskih jedinica, u svim formatima, od čega je, kako je dodala, njih oko dvije hiljade, a u audio formatu više od 13 hiljada.

„Biblioteka ima oko šest hiljada i 300 naslova. Naročito se ponosimo zbirkom čiji su autori osobe oštećenog vida, te smo njihovo stvaralaštvo nastojali da promovišemo“, navela je Radusinović.

Ona je kazala da je izdavanje audio i brajevih knjiga dugotrajan, zahtjevan, ali i skup posao.

„Prošle godine biblioteka je objavila 70 novih naslova u audio formatu i desetak na brajevom pismu, a tako će biti i ove godine. Nadamo se da će Marakeški sporazum omogućiti bržu i lakšu razmjenu knjiga u formatima koji su pristupačni osbama oštećenog vida“, poručila je Radusinović.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar