Uskoro servis kućnih posjeta za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem
Foto: PR Centar

U Baru, Podgorici i Kotoru

Uskoro servis kućnih posjeta za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem

Caritas Barske nadbiskupije će, u saradnji sa partnerima, do početka idućeg mjeseca pokrenuti servis kućnih posjeta za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem, najprije u Baru, nakon čega će uslijediti i u Podgorici i Kotoru.

To je najavljeno na međunarodnoj konferenciji "Razvoj i promocija servisa podrške u zajednici za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem", koju je organizovao Caritas Barske nadbiskupije povodom 10. oktobra Svjetskog dana mentalnog zdravlja.

Koordinator projekta u Caritasu Barske nadbiskupije, Marko Đelović, kazao je da se projekat Promocijom zdravlja protiv socijalne isključenosti osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem realizuje više od godinu, navodeći da predstavlja logičan nastavak aktivnosti koje je Caritas preduzima u promociji mentalnog zdravlja.

„Svrha projekta je omogućiti socijalnu inkluziju i poštovanje prava osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem, a podciljevi projekta su promovisanje međusektorske saradnje, podrška procesu deinstitucionalizacije u uspostavljanju servisa podrške u zajednici, i pilotiranje servisa kućnih posjeta, naveo je Đelović, prenosi PR Centar.

On je rekao da jedna od aktivnosti projekta, koja je u toku, razvoj programa obuke za profil personalnog asistenta za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem.

„To se radi saradnji sa Centrom za obrazovanje odraslih. Procedure su zahtjevne, ali smo na dobrom putu da se do kraja godine to privede kraju. Kao produkt te aktivnosti, imaćemo razvijen program obuke za novo zanimanje. Vjerujemo da, kroz ovu aktivnost, stvaramo dobru pretpostavku da imamo kvalitetne osobe koje se mogu uključiti u proces razvoja novih servisa podrške u zajednici“, kazao je Đelović.

Prema njegovim riječima, posebna vrijednost projekta je što će sa opšte priče o deinstituonalizaciji preći na konkretno djelovanje.

„U tom smislu, konkretan doprinos će se dati kroz pilotiranje servisa kućnih posjeta za osobe koje imaju problema sa mentalnim zdravljem, u tri opštine – Kotoru, Baru i Podgorici. Do kraja ovog ili početkom narednog mjeseca, takav servis krenuće prvo u Baru, a onda će ići u drugim opštinama“, najavio je Đelović.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Miro Knežević, kazao je da promocija mentalnog zdravlja predstavlja jedan od najvećih izazova javnog zdravlja.

„Teret poremećaja mentalnog zdravlja nastavlja da raste sa značajnim uticajem na zdravlje i ključna socijalna i ljudska prava i ekonomske posljedice u svim državama svijeta. Procijenjuje se da će samo depresija, u ukupnoj populaciji svjetskog stanovištva, do 2020. godine biti drugi vodeći uzrok opterećenja bolestima, odmah nakon bolesti kardio-vaskularnih bolesti“, naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, očekivani životni vijek ljudi sa poremećajem mentalnog zdravlja je oko 20 godina kraći, nego kod starosno i polno prilagođene opšte populacije.

„Gotovo polovina mentalnih poremećaja započinje prije 14. godine života, problemi mentalnog zdravlja uključuju depresiju, anskioznost, šizofreniju, i druge, kao glavni su uzrok invaliditeta i ranog penzionisanja u mnogim zemljama, i veliki teret za privredu što predstsvlja ozbiljan imperativ za akciju“, kazao je Knežević.

On je ocijenio da problem mentalnog zdravlja pogađa društvo u cjelini, navodeći da je njegovo unaprijeđenje veliki izazov za državu.

„Zdravstvena zaštita mentalno obljelih osoba u Crnoj Gori, uređena je Zakonom o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, a Ministarstvo zdravlja preduzima mjere i aktivnosti na adekvatnoj zaštiti mentalno oboljelih, u ostvarivanju njihovih prava i tretmana, u njihovom liječenju u dijelu unaprijeđenja zaštite i položaja ovih lica“, kazao je Knežević.

Kako je rekao, aktivnosti Ministarstva zdravlja foskusirane su na jačanje službi i servisa mentalnog zdravlja u zajednici, kroz jačanje uloga timova u centrima za mentalno zdravlje, „u cilju obezbjeđivanja kvaliteta zdravstvenih usluga korisnicima, i smanjenja rizika za hospitalizaciju“.

Govoreći o Strategiji za mentalno zdravlje, Knežević je rekao da je početkom ove godine formirana Radna grupa koja je radila na tom aktu.

„Četiri su cilja u strategiji. Prvi cilj je promocija mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih poremećaja i prevencija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašnja. Drugi cilj je upostavljanje nedostajućih i ojačavanje postojećih kapaciteta za rano prepoznavanje, liječenje i rehabilitaciju mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja“, rekao je Knežević.

Treći cilj je, kako je dodao, unaprijeđenje kapaciteta i mehanizama zaštite i poštovanja ljudskih prava osoba sa mentalnim poremećajima i poremećajima ponašanja, navodeći da je četvrti cilj jačanje informacionih sistema, dokaza i istraživanja u oblasti mentalnog zdravlja.

Direktor Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota“, Dragan Čabarkapa, rekao je da ta zdravstvena ustanova ima kapacitet oko 250 kreveta.

„Često imamo više pacijenata nego kreveta. Obavljamo veliki posao, za praktično četiri druge ustanove, jer se bavimo liječenjem svih akutnih psihijatrijskih pacijenata, imamo dva odjeljenja za zavisnike, imamo ogroman broj socijalnih slučajeva, a pokrivamo i ulogu sudske bolnice koja ne postoji u Crnoj Gori“, naveo je Čabarkapa.

On je kazao da se posebna pažnja u Crnoj Gori posvećuje razvoju servisa za mentalno zdravlje.

„Pokušavamo da se borimo za deinstituonalizaciju, da pacijenti koji imaju problema sa mentalnim zdravljem nemaju samo zaštitu i pomoć u psihijatrijskim ustanovama, nego i u zajednici“, rekao je Čabarkapa.

Predstavnica Klinike za psihijatriju Podgorica, ljekarka Lidija Injac Stevović, kazala je da ta zdravstvena ustanova pregleda godišnje u ambulantnom dijelu oko 11 hiljada pacijenata, a u bolnici između 350 i 500.

„Napravili smo veliki iskorak zato što smo značajnio smanjili broj hospitalnih, a povećali broj ambulantnih pacijenata“, ocijenila je Injac Stevović.

Ona je, govoreći o projektu Dijalog+ intervencija u radu sa psihotičnim pacijentima, koji se sprovodi na Klinici za psihijatriju, ocijenila da se ta metoda pokazala efikasnom.

„Ova metoda podstiče zdrave aspekte svakog od pacijenata, a sa druge strane ona je veoma ekonomski isplativa“, pojasnila je Injac Stevović.

Ona je kazala da je intervencija usmjerena na rješavanje teškoća u onim oblastima života za koje pacijenti smatraju da su problematične.

„Ta metoda osposobljava i osnažuje pacijente da se nose sa svojim teškoćama, i poboljšava odnos između terapeuta i pacijenta i daje mu šansu da ponovo želi da dođe na preglede. Na taj način omogućava da se kompletna intervencija uradi na najefikasniji mogući način“, istakla je Injac Stevović.

Predstavnik Caritasa Italije, Alessandro Botta, ocijenio je da je društvena interakcija ključna stvar za postizanje poboljšanja kod osoba koje imaju problema sa mentalnim zdravljem.

„Zato smo u potpunosti pozdravili inicijative koje imaju za cilj da pacijentima vrate njihovo dostojanstvo i pravo da budu društveno uključeni, i da niko ne bude isključen. Pozdravljamo sve inicijative koje su usmjerene na pokazivanje najboljih praksi koje upućuju na pacijente koji mogu započeti novi put prema njihovoj progresivnoj rehabilitaciji u društvu“, istakao je Botta.

On je rekao da je deinstitucionalizacija jedan od glavnih ciljeva Caritasa Italija za Crnu Goru i za ostale balkanske države, kroz Caritasove fondove, ali i kroz evropske projekte.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar