Mentalne bolesti tabu tema, oboljeli prekasno zatraže pomoć zbog stigmatizacije
Foto: Ilustracija

Nedovoljno sredstava usmjereno na očuvanje mentalnog zdravlja

Mentalne bolesti tabu tema, oboljeli prekasno zatraže pomoć zbog stigmatizacije

Deseti oktobar u svijetu se obilježava kao Svjetski dan mentalnog zdravlja. U fokusu ovogodišnje kampanje je promocija važnosti uključivanja socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih sektora u sveobuhvatne, integrisane programe, zasnovane na dokazima, za mentalno zdravlje mladih koji su od suštinskog značaja, saopštio je CAZAS.

Kako su naveli, zabrinjavajuće je da istraživanja pokazuju da u Crnoj Gori tek 50% opšte populacije raspolaže informacijom da se mentalni poremećaji i poteškoće mogu liječiti kao i sva druga oboljenja. 

Iz CAZAS-a poručuju da je neophodno raditi na osnaživanju djece, adolescenata i mladih i pozivaju sve zainteresovane mlade da se prijave za besplatne radionice na ovu temu.

Procjene su da države izdvajaju uglavnom oko 3% ukupnog budžeta zdravstva za mentalno zdravlje što je nedovoljno. Da bi se uspješno planirali programi za mentalno zdravlje potrebno je uspješno upravljati podacima što, kako su istakli, u Crnoj Gori nije slučaj.

"U suštini, ne možemo doći do procjene koliko ljudi se suočava sa mentalnim poteškoćama iz više razloga. Prije svega, imati problem sa mentalnim zdravljem još uvijek je tabu u Crnoj Gori te stoga ljudi ili ne odluče da potraže stručnu pomoć ili to učine kasno, dobrim dijelom zbog stigmatizacije", naveli su u saopštenju.

Kako su istakli, oko 450 miliona osoba u svijetu boluje od mentalnih bolesti a svakih 40 sekundi neko izvrši suicid, stope mentalnih bolesti se udvostručavaju nakon rata ili prirodnih katastrofa, u zemljama u razvoju gotovo 75 % osoba s mentalnim poremećajima ostaje neliječeno, 13% globalnog opterećenja bolešću otpada na mentalne bolesti, dok se samo 3% zdravstvenog budžeta izdvaja za zaštitu mentalnog zdravlja – samo su neki od podataka koji upozoravaju na važnost unaprijeđenja mentalnog zdravlja.

1100410

ilustracija

"Mentalne i bolesti zavisnosti su sve češće, depresija je vodeći uzrok disabiliteta u svijetu, i prema procjenama SZO do 2020. godine će depresija postati druga na listi vodećih bolesti", naveli su.

Smatra se da danas ima 120 miliona depresivnih ljudi u svijetu, ali ono što je zabrinjavajuće je veliki broj samoubistava, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori.

"Posebno ranjiva populacija za narušavanje mentalnog zdravlja jesu djeca, adolescenti i mladi. Adolescencija i rane godine odraslog doba su životno doba kada se dese mnoge promjene, kao što su mijenjanje škola, napuštanje porodičnog doma, odlazak na fakultet ili novi posao. Za mnoge, ovo je uzbudljiv period koji međutim, sa sobom često nosi stres i strah.  Ako se ova osjećanja ne prepoznaju na pravi način i  u skladu sa tim preduzmu potrebne mjere,  mogu dovesti do mentalnih bolesti", dodali su. 

Kako su istakli, sve veća upotreba on-line tehnologija, koja nesumnjivo donosi mnoge prednosti, takođe može donijeti dodatne pritiske, pošto se povezuje sa virtuelnim mrežama u bilo koje doba dana i noći. Mnogi adolescenti u regionu žive u područjima pogođenim humanitarnim hitnim slučajevima kao što su sukobi i prirodne katastrofe. Oni nemaju podršku a nakon što iskuse takve situacije naročito su  podložni mentalnim stradanjima i bolestima.

"Činjenica je da polovina svih mentalnih bolesti počinje sa 14 godina, ali se većina slučajeva ne otkriva i ne liječi. U pogledu zastupljenosti bolesti kod adolescenata u svijetu, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među mladima od 15 od 29 godina. Štetna upotreba alkohola i nedozvoljenih droga kod adolescenata je veliki problem u mnogim zemljama i može dovesti do rizičnih ponašanja kao što je nesiguran seks ili opasna vožnja. U Crnoj Gori je zabrinjavajući broj mladih koji konzumira alkohol i droge, što oslikava situaciju koja se javlja u svijetu.  Poremećaji u ishrani među mladima su takođe zabrinjavajući, a iako su domen mentalnog zdravlja, istraživanja u CG pokazuju da naši građani ipak nijesu u potpunosti informisani o istom", pojasnili su.

U svijetu je, kako navode, sve zastupljenije ukazivanje na važnost  pružanja pomoći mladima da izgrade mentalnu otpornost, od najranijeg doba, kako bi se suočili sa izazovima današnjeg svijeta.

"Povećavaju se dokazi da promovisanje i zaštita zdravlja adolescenata donosi koristi ne samo zdravlju adolescenata, već i ekonomiji i društvu, pri čemu mlade odrasle osobe mogu da doprinesu u većoj mjeri aktivnom radu, njihovim porodicama i zajednici i društvu u cjelini", dodali su.

Jedan od takvih naučno dokazanih programa, kako su dodali, sprovodi se i u okviru NVO CAZAS u okviru kojeg licencirani psihoterapeuti i psiholozi sprovode radionice za jačanje socio-emocionalnih vještina mladih uzrasta od 14 do 19 godina obuhvatajući time i ključne teme kao što su: razumijevanje adolescencije i izazova koje ona donosi, zdravi stilovi života, reproduktivno zdravlje, vršnjačko nasilje i očuvanje mentalnog zdravlja. Realizaciju ovog programa podržava Ministarstvo sporta.  

Prevencija počinje sa upoznavanjem i razumijevanjem znakova ranog upozorenja i simptoma mentalnih bolesti, pojasnili su. Roditelji i nastavnici, koji su osnaženi, informisani i edukovani, mogu pomoći u izgradnji životnih vještina djece i adolescenata kako bi im se pomoglo da se nose sa svakodnevnim izazovima kod kuće i u školi.  

"Da bi se isto uspostavilo potrebno je mobilisati veće resurse, i ljudske i materijalne, za mentalno zdravlje, povećati broj psihologa u školama, osnažiti Centre za mentalno zdravlje pri primarnoj zdravstvenoj zaštiti, povećati broj kliničkih psihologa i kreirati posebne programe podrške za mlade koji su u povećanom riziku ( društvenom, socijalnom, ekonomskom ili zdravstvenom riziku)", zaključili su.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.

Komentara: (0)

Novi komentar