Đukanović je na pitanje da li vjeruje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, s obirom da Rusija ne odobrava činjenicu da je Crna Gora u NATO-u i da su dva ruska državljanina osumnjičena u pokušaj atentata na njega, naveo da Rusija ima svoje interese i da ih pokušava realizovati "utoliko agresivnije ukoliko prepozna više slabosti u evropskoj politici".

On je u intervju za italijansku radio-televiziju RAI kazao da je važno da Evropa sačuva viziju potpunog ujedinjenja i integracije Balkana.

"Da na taj način pomogne Balkanu da usvoji evropske vrijednosti i zatvori vrata za upliv nekih trećih politika koje su suprostavljene evropskom sistemu vrijednosti. Ja tako vidim i to što se događalo u Crnoj Gori i što se događa na nekim od drugih evropskih meridijana u ovom vremenu", kazao je Đukanović.

Kako je dodao, "valjda nikoga ne iznenađuje što Rusija negira umiješanost svojih ljudi" u pokušaj atentata na njega.

"Vidjeli smo da se danas ta priča ponavalja u slučaju 'Skripalj' u Velikoj Britaniji, a naspram toga i u Crnoj Gori i Britaniji stoje argumenti veliki kao grad. Nema nikakve dileme da su ruski državljani bili upleteni u to što se događalo u Crnoj Gori i da su to ljudi sa legitimacijama određenih državnih službi. Time sam vam dao i odgovor koliko možemo vjerovati suprotnim argumentima koji se čuju na ovu temu", rekao je Đukanović.

Na pitanje kako je reagovao na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa da su Crnogorci ratoborni i da mogu izazvati Treći svjetski rat, Đukanović je kazao da je Crna Gora smatrala da ne treba odgovarati na taj dio intervjua "zato što su veoma svjesni i zahvalni na kontinuiranoj američkoj pomoći u vremenu kada je trebalo čuvati stabilnost, multuetnički sklad u Crnoj Gori i oduprijeti se Miloševićevoj agresiji".

Na pitanje da li se nada da će Crna Gora što prije sama ući u Evropsku uniju (EU) ili će se ulaziti u blokovima, rekao da je Crna Gora danas ispred drugih zemalja Zapadnog Balkana, odnosno lider u pregovaračkom procesu sa Unijom.

Đukanović smatra da je princip regate, kojeg se pridržavala EU u dosadašnjim talasima proširenja, veoma dobar i da je podsticao konkurentnost među zemljama aspirantima.

„Mislimo da tako treba da ostane i da će to biti stimulativno za Crnu Goru, da nastavi da prednjači, bude promoter evropskog sistema vrijednosti u regionu, ali i za sve druge zemlje u susjedstvu, da nas slijede i one takođe, ako budu brze, zajedno sa nama ili uskoro nakon nas pređu tu crtu i ostvare punopravno članstvo u EU“, rekao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik je dodao da češće nego u prethodnih 20 godina, sa određenih adresa u regiona mogu čuti poruke "koje su vrlo nalik onima iz 90-ih godina, kako nije rješenje u ovakvoj kompoziciji regiona, nego prekompoziciji i stvaranju velikih država".

"Mislim da je to krajnje retrogradna ideja, da je nažalost pokazala već dovoljno svoje slabosti, da ih svi imamo u pamćenju i da nećemo dozvoliti da Zapadni Balkan opet zaluta istim putem", naveo je Đukanović.

Komentarišući situaciju na Kosovu, crnogorski predsjednik je kazao da je stanje u regionu opterećeno tim i sa još dva problema koja su "prenijeta iz vremena krize bivše Jugoslavije".

"Pored stanja u odnosu Beograd-Priština, tu je i problem Bosne i Hercegovine i Makedonije. Naš interes je da sva ta pitanja, po mogućnosti, što prije budu zatvorena kvalitetnim i što duže održivim (rješenjima). Mi snažno podstičemo lidere u Beogradu i Prištini da istraju u pregovorima pod pokroviteljstvom (predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost) Federike Mogerini i dođemo do rješenja koje će značiti zatvaranje teškog istorijskog problem u odnosima Srbije i Kosova", rekao je Đukanović.

On je upozorio da je u traganju za tim rješenjem važno poznavati specifične probleme regiona Zapadnog Balkana.

"Ne treba ići ka rješenjima koja mogu ugroziti uvijek rovitu balkansku stabilnost", ocijenio je Đukanović.

Beta