Prema njegovim riječima a na osnovu analize izmjerenih parametara, kao i prethodnih godina najzagađeniji vodotoci u 2017. godini bili su Vezišnica, Ćehotina i Morača u donjem toku, ispod uliva voda koje dolaze za postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda (PPOV) i rijeka Lim u dijelu kod Bijelog Polja.

Rezultati mjerenja kako dodaje Čabarkapa, pokazuju veliku osjetljivost vodenih ekosistema u Crnoj Gori prije svega u režimu malovodosti a i poslije velikih kiša.

"Kada je biološka potrošnja kiseonika (BKP5) u pitanju, kvalitet vode rijeke Morače nizvodno od profila gradskog PPOV i rijeke Ćehotine, ispod Pljevalja je bio „van klase“.

Kada se govori o vrsti i izvoru zagađenja, situacija se nije promijenila u odnosu na raniji period. Crnogorske površinske vode a i podzemene  su izložene višedecenijskom zagađenju koje proističe od komunalnih otpadnih voda koje u gotovo svim rijekama u Crnoj Gori završavaju neprečišćene ili sa nedovoljnim stepenom prečišćvavanja kao što je slučaj sa komunalnim otpadnim vodama Glavnog grada. Uticaj komunalnih otpadnih voda je najveći u periodima niskih vodostaja i u akumulacijama", saopštio je Čabarkapa.

Milija Čabarkapa

Dodaje da se u Informaciji o stanju životne sredine se takođe navodi da negativan uticaj na površinske i podzemne vode, pored komunalnih otpadnih voda ima i saobraćajna infrastruktura, poljoprivredne aktivnosti, industrija, prije svega prehrambena kao i mala i srednja preduzeća.

"Nadalje, kada je riječ o podzemnim vodama, vode bunara su samo u 35% klasa bile u zahtijevanom bonitetu, odnosno u dosta slučajeva su bile izvan propisane klase (65% slučajeva). Kako kod površinskih voda tako i kod podzemnih, zagađivači, paramteri, njihov sadržaj i prostorni raspored uglavnom je isti kao i prethodnih godina. Kao hemijski najzagađeniji pokazali su se bunari u Vranju, Gostilju i Drešaju a pridružio im se i bunar u Farmacima. Posebno je zabrinjavajući sadržaj nitrata kod bunara Vranj, Gostilj i Drešaj gdje njihovi sadržaji imaju visoke vrijednosti. Uzrok potiče od korišćenja mineralnih đubriva (šalitre). Mikrobiološko zagađenje pokazali su bunari u Farmacima, Grbavcima, Drešaju i Cijevnoj sa fekalnim bakterijama", kazao je Čabarkapa.

Smatra da je jedino pravo rješenje za unaprjeđenje stanja crnogorskih voda izgradnja novih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa kompletnim tretmanom kanalizazcionog mulja i kanalizacione mreže u gradskim naseljima u kojim ne postoji.

"Zatim neophodna je implementacija kaznene politike za sve zagađivače i održivo planiranje korišćenja rijeka u različite svrhe što do sad u Crnoj Gori nije bila praksa", poručuje Čabarkapa.