Plakati su osvanuli u Podgorici, Pljevljima, Kotoru, Herceg Novom, Cetinju, Bijelom Polju i drugim gradovima.
Uz slogan "Za pravo, čast i slobodu Crne Gore", ilustraciju na plakatu prati i sledeći tekst:
"U nemilosrdnoj odmazdi i represiji nad narodom Crne Gore počinjenim od strane Srbije, njene vojske, žandarmerije i domaćih izdajnika u njenoj službi, zbog aktivnog otpora okupaciji i aneksiji svoje domovine, jedne od najstarijih balkanskih država, između decembra 1918. i avgusta 1929. godine, u vrtlogu pakla i smrti nestalo je nekoliko hiljada ljudi".
Dodaje se da je ubijeno preko 3.200 ljudi, od kojih mnogi i zvjerski, opljačkano i popaljeno preko 5.800 crnogorskih domova i drugih objekata.
Na plakatima se navodi da je hapšenja, mučenja i zatvaranja prošlo preko 4.700 muškaraca, žena i djece.
"Prognano je ili primorano na egzil više od 3.000 crnogorskih porodica. U gotovo svakom naselju kroz koje su prošle srpske kaznene jedinice vršena su silovanja djevojaka i žena usled kojih je veliki broj njih kasnije činio samoubistva davljenjem ili vješanjem. Čitava Crna Gora prošla je kroz sramoćenja neviđena u njenoj cjelokupnoj istoriji", piše na plakatima.
Plakate su, kako su objavili mediji, izlijepili ljubitelji komitskog pokreta i Krsta Zrnovog Popovića.
Beta
Komentari