On ističe da se ove godine obilježava 210 godina otkada su Ceklinjani podigli kulu na Karuču i poklonili je svom vladici Petru I Petroviću Njegošu.

“Njemu je kula godinama služila kao zimovnik, jer su u ovom ribarskom naselju na obali Skadarskog jezera zime znatno blaže nego, na primjer, na Cetinju. Kasnije je ovaj objekat mijenjao svoju svrhu, tako da je služio i kao odbrambena fortifikacija, ali u jednom periodu i kao škola”, navodi Perišić.

On ocjenjuje da je već decenijama taj spomenik kulture zaboravljen od strane države i nadležnih institucija.

“Čak su i gole zidine ugrožene od zapuštenosti, jer iz njih izbija korijenje rastinja koje je tu niklo. I ako po svom statusu nepokretno kulturno dobro još od 1957.godine, a od 1993. spomenik od velikog značaja (II kategorije), zimovnik je od strane vlasti bio predmet interesovanja samo u predizbornim trenucima”, kazao je Perišić.

On naglašava i da čitava Riječka nahije naspram drugih djelova Prijestonice Cetinje ima maćehinski odnos od lokalne vlast, ali i države.

“Iako je kraj sa najviše potencijala u Prijestonici, zaleđe Skadarskog jezera poprilično je zapostavljeno od strane lokalne i državne vlasti. To se najbolje ogleda u putnoj infrastrukturi, u potpunoj zapuštenosti Rijeke Crnojevića (kao centra čitavog kraja), Karuča i ostalih sela. A vrijedi napomenuti da je NP „Skadarsko jezero“ ove godine imao više od 73.000 posjetilaca, naspram NP „Lovćen“ koji je posjetilo nešto manje od 50.000 turista”, kaže Perišić.  

Zaključuje da je očigledno je da se ne radi samo o nedostatku vizije za valorizaciju tih krajeva Prijestonice Cetinje, već i o interesu pojedinaca da prvo razvijaju sela odakle potiču, u tome nađu još po koji interes, a tek onda da se okrenu drugim krajevima.