Dan je došao u posjed tog dokumenta i danas je objavio neke od najznačajnijih primjedbi kojima on obiluje. Venecijanska komisija je kritikovala niz odredaba, posebno onu koja se odnosi na konfiskaciju imovine, ali i zahtjev da se Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve registruje, jer, po njihovoj ocjeni, za tim nema potrebe jer ona ima nesporan pravni subjektivitet.

Venecijanska komisija je 27. novembra 2015. godine pripremila mišljenje br. 820/2015 o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori. Mišljenje je prethodno dostavljeno Ministarstvu za ljudska i manjinska prava u Vladi na čijem se čelu u to vrijeme nalazio Suad Numanović. Venecijanska komisija i OEBS/ODHIR su mišljenje pripremili za plenarnu sjednicu Venecijanske komisije u decembru 2015. godine, ali je Ministarstvo povuklo akt iz procedure pred tim međunarodnim tijelom.

U dokumentu u koji je Dan imao uvid se navodi da je ambasadorka Božidarka Krunić, stalna predstavnica Crne Gore pri Savjetu Evrope, dopisom od 24. avgusta 2015. godine zatražila mišljenje Venecijanske komisije o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nacrt zakona su proučili i u ime Venecijanske komisije sastavili mišljenje međunarodni pravni eksperti Nikolae Esanu (Republika Moldavija), Kristof Grabenvarter (Austrija), Jorgen Sten Sorensen (Danska), Jan Valaers (Belgija) i Ben Vermeulen (Holandija) u svojstvu izvjestilaca.

U Mišljenju međunarodni pravni eksperti su u 96 tačaka dali nepovoljne i negativne ocjene na veliki broj odredbi u Nacrtu zakona sa preporukama da se brišu zbog diskriminatornih obilježja.

Gotovo sve odredbe Nacrta zakona koje su već godinama predmet brojnih polemika i na kojima istrajava Vlada Crne Gore zbog Srpske pravoslavne crkve nijesu prošle test usaglašenosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, drugim važećim međunarodnopravnim aktima i obavezujućom sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Venecijanska komisija i OEBS/ODIHR u zaključku smatraju da je neophodno da se zamijeni zastarjeli Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine novim Zakonom o slobodi vjere, prateći razvoje pravnih, političkih i društvenih uslova u kojima se vjerske zajednice uspostavljaju i djeluju.

Ova međunarodna tijela smatraju da Nacrt zakona prezentuje ozbiljne probleme po mnogim pitanjima koja moraju biti tretirana u odnosu na proces ponovne registracije, opterećujuće zahtjeve registracije, diskriminatorno državljanstvo, teritorijalne zahtjeve o poklapanju granica vjerskih zajednica sa granicama države Crne Gore, nesrazmjerne sankcije za vjerske zajednice (zabrana i uklanjanje iz registra) i konačno pitanje, kako kvalifikuju, konfiskacije crkava, vjerskih objekata i drugih nepokretnosti vjerskih zajednica iz članova 52 i 53 Nacrta zakona, kao i imovinska prava vjerskih zajednica.

U mišljenju su date preporuke da crkve i vjerske zajednice koje su već registrovane u skladu sa zakonom iz 1977. godine mogu biti automatski prepoznate i steći pravni subjektivitet. Ovo pravilo, takođe, treba da bude primijenjeno na vjerske zajednice koje su faktički prepoznate kao pravna lica pri čemu je posebno pomenuta Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori za koju eksperti Venecijanske komisije smatraju da ima nesporan pravni subjektivitet koji je decenijama prepoznat u praksi.

Venecijanska komisija smatra da diskriminatorno državljanstvo i teritorijalni zahtjevi za registraciju vjerskih zajednica treba da budu uklonjeni, a formalni zahtjevi za registraciju treba da budu ograničeni na one koji su neophodni za identifikaciju vjerske zajednice i verifikaciju da li ista ispunjava uslove za registraciju predviđene zakonom. Ističu i da neopravdani zahtjevi kao što su informisanje o “načinu djelovanja (…) koji zajednica koristi za obavljanje vjerskih običaja” ili “osnovnim vjerskim tekstovima vjerske zajednice u autentičnom tekstu” treba da budu uklonjeni.

Oni smatraju da niz različitih blažih sankcija, poput upozorenja, novčane kazne ili povlačenja poreskih olakšica treba da budu definisani članovima 21 i 23 Nacrta zakona kako bi se primijenili na manja kršenja zakonodavstva prije primjene najstrože sankcije kao što je zabrana djelovanja (član 21) i gubitak pravnog subjektiviteta (član 23).

Za imovinu poseban zakon

Pravni eksperti Venecijanske komisije i OEBS/ODHIR-a smatraju da članovi 52 i 53 Nacrta zakona, u njihovoj trenutnoj formulaciji, definišu procedure konfiskacije vjerskih objekata bez kompenzacije i to je jasno kršenje prava na mirno uživanje posjeda. Navode da objašnjenja koja su data od Vlade u pismu od 26. novembra 2015. godine u odnosu na pravni opseg ove procedure nijesu podržana trenutnom formulacijom navedenih članova. Ovim pitanjem se, kako kažu, treba pozabaviti na adekvatan način u posebnom zakonu, koji treba da pruži materijalne i procesne garancije kako bi se izbjeglo bilo kakvo nelegitimno miješanje u svojinska prava vjerskih zajednica.

Izvor:Dan