"Ta varijanta će, prema mom mišljenju, obezbijediti najveću profitabilnost uz najmanji rizik i zato je ušla u proceduru“, kazao je Radunović na konferenciji za novinare.

On nije želio da komentariše procjenu Socijaldemokrata (SD) i menadžmenta Aerodroma Crne Gore, koji tvrde da bi uz kredit od 100 miliona eura u periodu od 25 godina ta kompanija zaradila od 400 miliona do milijardu eura.

"Ne mogu da komentarišem projekciju SD-a, ali mogu da vam dam podatak koji je egzaktan. U crnogorski budžet je u posljednjih deset godina od Aerodroma Crne Gore u formi dividende uplaćeno ukupno 6,3 miliona eura. To je dobar argument", rekao je Radunović.

On smatra da je sve što Vlada pokušava da uradi po pitanju valorizacije crnogorskih aerodroma prilika da se poveća dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije.

"Osnovni razlog predloga odluke Vlade da aerodrome da na koncesije je uvjerenje da će taj projekat značajno i na najefikasniji način unaprijediti nivo usluga koje se pružaju aviokompanijama i doprinijeti privlačenju novih aviokompanija i otvaranju tržišta za nove putnike“, saopštio je Radunović.

Kazao je da niko ne može da garantuje da će planirani proces valorizacije aerodroma biti uspješan, ali da očekuje dobre ponude na tenderu za izbor koncesionara.

„Bez dobrih investicija i tehničkog unaprijeđenja aerodroma, ništa nijesmo uradili“, poručio je Nurković.

„Prilikom izbora važan će biti ponuđeni iznos miksa avansne uplate i godišnje koncesione naknade, koja će zavisiti od prihoda. Takođe, važnu ulogu će imati i odnos prema zaposlenima, čija prava ćemo se truditi da maksimalno zaštitimo“, saopštio je Nurković.

Vlada, prema njegovim riječima, neće davati nikakve garancije u procesu davanja koncesija, niti da će koncesionaru biti omogućeno da imovinu aerodroma stavi pod hipoteku.

„Sva imovina, i ona izgrađena u koncesionom periodu, ostaje u vlasništvu države“, precizirao je Nurković.

Investicioni rukovodilac iz IFC-a, Adele Paris, kazala je da davanje koncesija na crnogorske aerodrome treba da obezbijedi hitne investicije privatnog sektora, ali i povećanje komercijalnih prihoda, koji trenutno iznose oko 13 odsto.

„Ti prihodi su na drugim aerodromima na nivou od oko 40 odsto, a u Crnoj Gori postoji značajan prostor da se ti prihodi povećaju“, poručila je Paris.

U IFC-u smatraju da bi davanje koncesija na aerodrome doprinijelo rastu turizma, ali i da su investicije dobra prilika da se Crna Gora pokaže kao destinacija vrijedna ulaganja.

Iz IFC-a su objasnili da Vlada ostaje vlasnik imovine aerodroma i da se ništa ne prebacuje na koncesionara, čak ni ono što bude izgrađeno u periodu od 25 do 30 godina. Tenderski postupak za izbor koncesionara podrazumijeva objavljivanje javnog poziva, zatim pretkvalifikacionu ili fazu ocjene i na kraju finalnu u kojoj će biti dostavljene tehničke i finansijske ponude.

Paris je, na pitanje da li misli da su uslovi za izbor koncesionara labavo postavljeni, odgovorila da oni treba da pokažu finansijsku i upravljačku snagu ponuđača, koja podrazumijeva tri do pet godina upravljanja aerodromima.

„Nadamo se da ćemo od osam do deset zainteresovanih ponuđača, na kraju dobiti makar pet dobrih“, kazala je Paris.

Oni su kazali da nije dovoljno da aerodromi budu profitabilni, već da je neophodno poboljšanje infrastrukture, kako bi ona ispunila međunarodne standarde.

„Infrastruktura, pogotovo na aerodromu Tivat treba da bude unaprijeđena i to hitno. Potrebno je produžiti piste na oba aerodroma, jer se većina nesreća u svijetu događala zbog spuštanja aviona na kratke piste“, objasnili su predstavnici IFC-a i dodali da bi se na taj način obezbijedilo veću sigurnost.

Neophodno je, kako su saopštili, i proširenje aerodoma, što bi obezbijedilo njihov veći razvoj, jer Crna Gora posljednjih godina bilježi rast broja putnika, a IFC predviđa rast avio saobraćaja od osam odsto u narednim godinama, kao i povećanje čarter letova.

Izvor:Mina biznis/RTCG