Tehnologija koja osnažuje globalnu ekološku reformu
Ilustracija

Svjetski dan uklanjanja otpada

Tehnologija koja osnažuje globalnu ekološku reformu

Tim Svjetskog dana čišćenja koristi različite oblike tehnologije da bi 15. septembra uveo milione volontera u jedinstvenu akciju čišćenja koja obuhvata više od 150 zemalja, navodi se u saopštenju NVO ADP -ZID u susret najvećoj građanskoj akciji na svijetu," Lets do it" koja će se održati i u Crnoj Gori 14.septembra u svim gradovima.

Uspostavljanje 30.000 posvećenih lidera i dodavanje tehnologije rezultiraće u nivou saradnje i sinhronizacije. Organizatori se nadaju da će ovo postaviti nove standarde za građansku saradnju širom svijeta, koristeći tehnologiju za saradnju, angažovanje i uvođenje ujedinjenih strategija u rješavanju složenih izazova.

"Tehnologija se koristi u svakom koraku organizovanja Svjetskog dana čišćenja - mapira otpad, sinhronizuje i komunicira preko kontinenata, dijeli vijesti i dešavanja, i takođe otkriva trajna rješenja za lokalne zajednice", rekla je član upravnog odbora Svjetskog dana čišćenja Eva Truverk .

Kako se približava akcija čišćenja, pitanje je već - šta će se desiti sledeće? Uz nekoliko tehnoloških inovatora uključenih u akciju od početka, tim takođe traži da započne javnu raspravu oko potencijala tehnologije u borbi protiv globalne krize lošeg upravljanja otpadom.

Rainer Nolvak, tehnološki preduzetnik i jedan od prvobitnih pokretača pokreta Let's Do It, koji pokreće Svjetski dan čišćenja, podržava plan Evropske komisije za zabranu plastične mase za jednokratnu upotrebu, ali  smatra da je i neizbježno gledati cijeli proizvodni ciklus: " Plastična zabrana za jednokratnu upotrebu - to je vrlo dobra inicijativa za početak. Zatim bih predložio zakon koji samo dozvoljava izradu određene sigurne plastike. Tada bi mogao postojati globalni "Zakon o popravci" koji bi diktirao da se svi proizvodi - barem električni uređaji - lako popravljaju, i da se do rezervnih djelova može brzo doći.”

Jedan od najvećih problema, naglašava on, jeste širok spektar proizvedenih plastičnih materijala, što čini sakupljanje i recikliranje teškim i skupim. Ako se broj različitih proizvedenih plastičnih masa drži pod kontrolom, recikliranje je jeftinije, a preduzeća će pronaći profitne načine za prikupljanje.

"Trebalo bi da postoji globalni sistem za sakupljanje smeća u kojem građani mogu donijeti svoj plastični otpad i dobiti neku vrstu plaćanja. Najvažnije je motivisati ljude da sakupljaju smeće umjesto da ga bacaju u prirodi ", naglasio je Nolvak.

"Računarska vizija se razvila veoma brzo tokom poslednjih 10 godina, tako da je sa tehnološkog aspekta automatizovano sortiranje smeća postalo znatno lakše nego što je to nekada bilo. Na primjer, moguće je razviti automatizovane mašine koje bi se nalazile na javnim mestima, i one bi prihvatale plastiku od stanovništva u zamjenu za novac. Mašina bi identifikovala vrstu plastike i prihvatala bi samo onu pravu vrstu", rekao je Ahti Heinla, suosnivač kompanije Starship Technologies.

Rad sa podacima o lokaciji, sadržaju i količini lošeg upravljanja otpadom, lokalno i globalno, predstavlja još jednu oblast za buduće istraživanje. Svjetska platforma za otpad, koju je napravila fondacija Let's Do It, a koju vodi zajednica posvećenih volontera, povlači podatke iz različitih aplikacija za mapiranje otpada kako bi se obezbijedio prvi pregled naše trenutne situacije sa otpadom.

"Znamo da 30% svjetskog otpada završava u prirodu i okeane, ali ne znamo tačno gdje. Nakon mapiranja ćemo imati pregled gdje su najkritičnije oblasti i onda se možemo pozabaviti njima. To je platforma koja pruža otvorene podatke i koju mogu svi da koriste kako bi razvili nova lokalna ili regionalna rješenja ", kaže Kadri Maripuu, šef za mapiranje u Let's Do It Foundation.

Svjetski dan čišćenja okupiće milione volontera u 150 zemalja, da se ujedine svojom energijom, dobrom voljom i brigom za životnu sredinu, da očiste svoje zemlje u jednom danu. Svjetski dan čišćenja podstiče građanski pokret "Let’s do it! World", koji je u poslednjoj deceniji pokrenuo akcije čišćenja u 113 zemalja, uz učešće više od 20 miliona volontera. Pokret je započeo u maloj sjevernoevropskoj tehnološkoj zemlji savremene Estonije 2008. godine, kada se oko 50.000 ljudi sastalo da očiste čitavu zemlju za samo pet sati. Tehnologiju koju je stvorio bivši Skype - glavni arhitekta i jedan od osnivača kompanije Starship Technologies, ​​Ahti Heinla, omogućio je organizacionom timu da mapira više od 10.000 trashpointova prije čišćenja kao i  da organizuje rad od 50.000 volontera do samih detalja, navode iz NVO ADP-ZID.

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.