Trend da sve veći broj visokoškolaca stiče diplome na brojnim privatnim fakultetima sumnjivog kvaliteta, može se direktno dovesti u vezu sa jednim od ključnih problema procesa nostrifikacije. Tj. postavlja se pitanje da li postoji način da se kroz proces nostrifikacije zaštiti domaće tržište, makar od onog broja ,,sumnjivih“ diploma koje dolaze sa inostranih privatnih fakulteta.

Generalna direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović naglašava da se u tom dijelu ne može značajnije uticati, budući da je obaveza Ministarstva da u postupku priznavanja provjeri status ustanove i diplome, ali da ne može uticati ni na kriterijume za akreditaciju u drugoj zemlji, što je isključivo pravo zemlje u kojoj se realizuje obrazovna djelatnost. Ona je pak najavila da su iz Ministarstva ,,u cilju zaštite našeg tržišta od manje kvalitetnih diploma, koje inače moramo nostrifikovati jer smo potpisnici Lisabonske konvencije, predložili regionalno rangiranje ustanova visokog obrazovanja“.

- Ovo bi bio dobar način da pomognemo poslodavcima da odaberu kandidate koji su diplomu stekli na bolje rangiranim ustanovama, čime bi, vjerujemo, i interesovanje za upis na manje kvalitetne opalo – istakla je direktorica Direktorata za visoko obrazovanje.

Nakon neophodnih provjera, kada se utvrdi da je diploma vjerodostojna i izdata od akreditovane obrazovne  ustanove, Ministarstvo donosi rješenje o priznavanju inostrane diplome, za čije izdavanje je, kako propisuje Zakon o administrativnim taksama, neophodno uplatiti taksu od 150 eura. U slučajevima kada postoji sumnja da se radi o falsifikatu, i da diploma nije vjerodostojna, kako objašnjava Kurpejović, u skladu sa posebnim zakonom podnosi se krivična prijava nadležnim organima.

- U posljednjih par godina imali smo deset krivičnih prijava, dok smo imali preko 30 rješenja o odbijanju zahtjeva zbog statusa ustanove, odnosno isprave su izdale ustanove koje nijesu bile licencirane ili akreditovane za djelatnost visokog obrazovanja. Iz tog razloga preporuka je svim budućim studentima da prilikom izbora ustanove na kojoj će nastaviti obrazovanje provjere status fakulteta kako ne bi došli u situaciju da im se po povratku u Crnu Goru diploma ne priznaje – kaže Kurpejović.

Kako dodaje, provjera vjerodostojnosti za isprave stečene u regionu vrši se direktnom provjerom kod ustanove koja je izdala ispravu.

- Obrazovne isprave izdate u republikama bivše SFRJ ne podliježu postupku priznavanja isprava, ako su stečene do dana međunarodnog priznanja tih republika. Obrazovne isprave stečene u Republici Srbiji do 25. januara 2008. godine ne podliježu postupku priznavanja u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija – precizira Kurpejović.

Kada se, pak, radi o priznavanju naših diploma u inostranstvu, Kurpejović naglašava da je postupak priznavanja u svrhu nastavka studija sličan kao i u Crnoj Gori, dok je to kada se govori o priznavanju u svrhu zapošljavanja malo drugačije.

- Naime, za regulisane profesije posebnom direktivom su propisani uslovi za rad za zemlje članice EU, uz pravo svake zemlje da propiše dodatne uslove za obavljanje te profesije. Ministarstvo, odnosno Enic centar uvijek odgovori da li se radi o licenciranoj ustanovi u Crnoj Gori ili ne i da li su isprave koje izdaje javno važeće ili ne – kazala je Kurpejović.

Kako dodaje, tražnja za kvalifikacijama u oblasti visokog obrazovanja u stranim zemljama se razlikuje od zemlje do zemlje. Pri čemu smo svjedoci da u Njemačkoj, kao i u zemljama Skandinavije, postoji tražnja za kvalifikacijama iz oblasti medicinskih i inženjerskih nauka. Kada se, pak, govori o priznavanju diplome u svrhu nastavka studija, proces nostrifikacije sprovodi ustanova visokog obrazovanja, odnosno u skladu sa Zakonom izjednačavanje kvalifikacije vrši škola, tj. ustanova koja realizuje uporediv obrazovni, odnosno studijski program u skladu sa aktom škole, tj. ustanove.

Pobjeda