Govoreći o proširenju EU zemljama Zapadnog Balkana, Han je za njemački "Klajne cajtung" kao primjer iznio činjenicu da je u pristupnom procesu potrebno jednoglasje za svaki, kako je rekao, "koračić".

"Dok neka zemlja ne postane članica, neophodno je dvijestotinak jednoglasnih odluka. Jasno je da finalna odluka o prijemu članice mora biti donešena jednoglasno, ali put dotle ne mora biti popločan jednoglasnim odlukama. Ja sa mojim ljudima provodim trećinu svog vremena ubjeđujući jednu ili dvije članice", rekao je Han.

"Jasno je da te zemlje imaju evropsku perspektivu, to je veliki adut. Ali računa se kvalitet pripreme, a ne brzina. To znači razvoj pravne države, privredni razvoj. Dobićemo pristanak naših građana (za proširenje) samo ako imaju osjećaj da je nova članica obogaćenje, a ne opterećenje“ , prenio je Dojče vele.

Han je podsjetio da Strategija za Zapadni Balkan jasno kaže da se nove članice mogu primiti samo ako riješe bilateralne konflikte sa susjedima.

„To je već izazvalo dinamiku, kako se može vidjeti u razjašnjenju svađe oko imena između Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije i Grčke. Ili ćemo izvoziti stabilnost, ili ćemo uvoziti nestabilnost“, kazao je Han.

Volfgang Sobotka iz Austrijske narodne partije kaže da je "jedini put sadašnji, da se parlament sa time suoči", uz napomenu da kod skepse prema ovom regionu treba primijetiti da tu postoji i epigenetska pozadina.

"Neki političari ne koriste bez razloga radije pojam 'jugoistočna Evropa'. Balkan uvijek zvuči tako… kao nešto što se povezuje sa krizama i manjkom pravne države. Uvijek treba uračunati emotivne predrasude. Samo obrazovanje, prosvećivanje i informisanje mogu ubijediti građane", kazao je.

Podsjetio je da su „geopolitički u Evropi kroz vjekove postojala dva stalna konfliktna polja: Njemačka i Francuska, što je sa Adenauerom i Degolom dugoročno riješeno i balkanski region, koji je posebno nestabilan.

Učvrstiti evropsku misao na Balkanu, kaže Sobotka, jeste osnovni preduslov za stabilnu Evropu.

"Već sada imamo različite interese tih država. Pitanje je samo kako se prema njima odnositi? Da li konflikt tjera države u izolaciju ili zbog nespremnosti na razgovoru u vojne konfrontacije? Ili se teme i pozicije mogu imenovati i parlamentarno riješiti? Naravno da će istorijske linije konflikta još dugo postojati, bilo ih je i u austrijskoj istoriji. Samo, u Evropi se konflikti rješavaju demokratski", naveo je Sobotka za Klajne cajtung, prenosi DW.