Obala koju je Lord Bajron opisao kao "najljepši spoj kopna i mora" sada je mjesto neobuzdanog razvoja nekretnina. 

Stari grad opasan bijelim zidinama postao je alternativa putnicima koji su pokušavali da izbjegnu masovni turizam koji je zagušio Dubrovnik. 

Prošle godine je veoma popularni Dubrovnik, prepoznatljiv po srednjovjekovnim zidinama i svrstan na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine, baš kao i Kotor, postao sinonim turističke zagušenosti, zbog čega se i našao na nekim listama pretrpanih destinacija koje je poželjno izbjegavati. Slična sudbina prijeti Kotoru, piše hrvatski Index.

"Kotor je ranije bio prepoznatljiv po tome što je autentičniji od Dubrovnika, ali sad smo se izjednačili", rekla je Sandra Kapetanović iz Ekspedita, kotorskog udruženja arhitekata koje zagovara održivi razvoj. 

Kotor

"Pretvaramo ga u grad suvenirnica”, dodala je Kapetanović i napomenula da rast cijena nekretnina pogoduje zatvaranju biblioteka, malih zanatskih radnji i prodavnica. 

Prošle nedjelje putopisac Lonli Planeta tvitovao je fotografiju velikog kruzera koji je uplovio u Kotor, čija luka može da prihvati četiri takva odjednom, što doprinosi broju od oko 10 hiljada posetilaca dnevno na vrhuncu sezone. 

"Juče su tri odvratna diva blokirala zaliv", napisao je Peter Dragicević. "Uništili su Veneciju i Dubrovnik. Ostaje nada da neće uništiti i Kotor", istakao je on. 

UNESCO, koji je uvrstio Kotor na popis svjetske baštine 1979. godine, već godinama upozorava na objesnu gradnju koja prijeti glavnoj privlačnosti Kotora - harmoniji grada i krajolika. Prije dve godine je to tijelo UN-a zaprijetilo uklanjanjem Kotora s Popisa svjetske kulturne baštine, što je bio znak buđenja vlastima Crne Gore, pa su prošle godine odlučili da nametnu privremeni moratorijum na novogradnju.

"Pitanje je šta dalje", kaže Ana Nives Radović, šefica mjesne turističke zajednice. 

"Svjedočimo vremenu u kojem ćemo da napravimo ili velike promjene ili ćemo biti potpuno opustošeni, ako izaberemo samo jurnjavu za profitom", upozorila je Radović. 

Crna Gora je nekada bila magnet za elitno društvo, posjećivale su je holivudske zvijezde i članovi kraljevskih porodica. Turistička industrija doživela je slom za vrijeme ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije devedesetih godina. 

Nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se posvetila izgradnji infrastrukture. Turizam je opstao tokom svjetske finansijske krize 2008. i čini gotovo četvrtinu BDP-a Crne Gore. 

Kotor

"Zemlju godišnje posjeti 2 miliona ljudi, većinom ljeti. Za to vrijeme turisti "vrše pritisak na gradove i komunalnu infrastrukturu", rekao je državni sekretar u Ministarstvu turizma Damir Davidović za AFP. 

Ključni problem leži u porastu broja privatnog smještaja koji utiče na poslovanje hotela i mijenja karakter zajednice jer brojni mještani ljeti izlaze iz svojih domova kako bi ih iznajmljivali turistima. Porast online platformi za iznajmljivanje poput Airbnba samo su pojačale problem. 

Davidović dodaje da iznajmljivači privatnog smeštaja operišu u "sivoj" zoni, odnosno ne registruju nekretnine kako bi izbjegli plaćanje poreza. 

Rade Ratković, profesor turizma iz obližnje Budve, još jednog turističkog središta s prekomjernom izgradnjom, kaže da njegov grad "napadaju zgradurine". 

Zagledan u plažu u Ulcinju, lokalni novinar i stručnjak za turizam Mustafa Canka mahao je glavom.

"Promet, parkiranje, struja... S toliko turista to je napad na infrastrukturu i to ide na živce lokalnom stanovništvu", rekao je Canka, dodavši ipak da svi koji rade u turizmu žive za tih 45 dana. 

Međutim, Canka je zabrinut za budućnost. 

"Svjedočimo pohlepi i konzumerizmu koji izjeda naše područje i ljude, a sada i našu budućnost", zaključio je on.

Izvor: Index.hr