"Siromaštvo danas u svijetu predstavlja jedan od najvećih izazova čovječanstva. Siromaštvo ne samo da predstavlja moralni i duhovni gubitak za svakog pojedinca već i neizmjerni gubitak raspoloživih svjetskih resursa", navodi  u saopštenju Marina Medojeviić, predsjednica i Volonterski tim Fondacije Banke hrane Crne Gore.

Porast siromaštva kako ističu osim u zemljama u razvoju zabilježen je i u zemljama tranzicije. 

"Siromaštvo i glad nisu posljedice populacijskoga rasta, već političkog,, ekonomskog i trgovinskoo svjetskog sistema, jer se danas proizvodi dovoljno hrane kojom bi se mogli prehraniti svi stanovnici svijeta. Iz ovog razloga je nedopustivo bacanje hrane i sve više zemalja pokazuje odgovoran odnos prema ovoj pojavi", kaže Medojević.

Podsjeća, da podaci Svjetske banke kažu da, oni koje pogađa ekstremno siromaštvo žive sa manje od 1.90 dolara dnevno.

Siromaštvo se u zemljama Evropske unije mjeri drugačijom metodologijom i granica, tj. linija siromaštva postavljena je na bitno većem stepenu od ekstremne linije siromaštva od 1,9 dolara na dan. 

U zemljama članicama Evropske unije primjenjuje se jedinstvena metodologija u praćenju siromaštva kojom se zapravo siromaštvo smješta u kontekst društva, pa je u onim zemljama koje imaju veći standard i veće dohotke ta granica viša, a u zemljama s nižim standardom granica je siromaštva niža. 

Granica siromaštva u zemljama EU definiše se kao 60 % prosječnog  dohotka pojedinca ili prosječne porodice u nekoj godini.

Medojević ističe da je Crna Gora zadnje zvanične podatke koje govore o siromaštvu imala u 2013.godini.

"Kako godinama nemamo podatke o broju siromašnih, postoje velike sumnje da su zvanični podaci o broju nezaposlenih i broju korisnika socijalne pomoći fingirani kako bi se pokazalo da Vlada uspješno radi, pa ne možemo ni govoriti o ozbiljnom pristupu problemu kakvo je siromaštvo u Crnoj Gori. Sirimaštvo je zapostavljena tema i u našim medijima, na žalost", navodi predsjednica Fondacije Banka hrane.

Medojević sa volonterima Banke hrane

Smatra da se situacija umnogome izmijenila i da je  pored već prisutnog ( evidentiranog ) siromaštva (višečlanih  porodica, jednoroditeljskih porodica, porodica čiji su članovi osobe sa invaliditetom, porodica čiji su članovi nezaposleni, raseljenih porodica, REA populacije,penzionera sa najnižim primanjima tzv. žrtve tranzicije...), postoji i tzv. “novo siromaštvo “ u Crnoj Gori, koje nije evidentirano i prepoznato kao ugrožena kategorija kojoj pomoć treba. 

"Riječ je o mlađim osobama koje su zaposlene, ali imaju vrlo mala primanja i ne mogu samostalno živjeti. Često od najviših zvaničnika u Crnoj Gori slušamo kako Crna Gora ostvaruje najviše stope rasta u Evropi, hvalimo se rastom BDP a sa druge strane znamo da ogroman dio naroda živi u nemaštini. Zarada  korporacija  se obračunava kao nacionalno bogatstvo zemlje u kojoj njena filijala posluje, čak i ukoliko je odmah transferisana u zemlju sjedišta kompanije. Novac odlazi iz države odmah, a naša statistika tvrdi da pripada njoj. Na rast BDP-a direktno utiču i krediti. Što se država više zadužuje u inostranstvu, ima veći BDP. Crna Gora se  primakla nivou javnog duga od osamdeset odsto svog BDP-a, što je izazvalo  ozbiljna upozorenja iz MMF-a i Svjetske  banke", kazala je Medojević.

Važno je kako ističe "da znamo kako država Crna Gora namjerava da se bori protiv siromaštva" .

"”Rat siromaštvu” je u Crnoj Gori najavljen još 2003.godine od strane najvisočijih zvaničnika a rezultate vidimo svi. Stopa  siromaštva raste kako obrazovanje opada i najvažnija strategija u smanjenju siromaštva, jeste obrazovanje.Najsiromašniji su oni koji su najmanje obrazovani. Problem ranog napuštanja školovanja je ozbiljan indikator siromaštva", navodi Medojević.

Predlaže da bi se mogao osmisliti sistem stipendiranja u kojem stipendije ne bi bile poklonjene nego bi stipendista imao obavezu da je vrati kada se zaposli. 

"Uglavnom studiraju djeca roditelja sa visokim obrazovanjem, što govori u prilog tezi o reprodukciji siromaštva, a što takođe govori da je kod nas socijalna mobilnost zapravo vrlo slaba", navodi se u saopštenju.

Kako ističu iz Banke hrane najveći doprinos borbi protiv siromaštva daju rast zaposlenosti i ekonomski razvoj. 

"Postoje direktne mjere pomoći siromašnima ,od kojih je novčana socijalna pomoć klasična vrsta sigurnosne mreže.  Ako se gleda šire, i penzijski sistem i te kako sprečava siromaštvo. Moramo se pobrinuti da se poveća iznos minimalnih penzija jer one ne omogućavaju golo preživljavanje korisnika.I davanja, kao što je dječiji  dodatak, utiču na smanjenje siromaštva tako da je neophodno  da ga primaju sva djeca iz socijalno ugroženih porodica, bez izuzetka.

Unaprjeđenje sistema minimalnih naknada -socijalne pomoći nije važno samo zbog poboljšanja situacije najsiromašnijih, nego je važno i iz aspekta izgradnje socijalno pravednijeg društva, dakle u interesu je svih građana, kako siromašnih tako i ne-siromašnih, jer se situacija siromaštva može dogoditi svakome od nas", kaže Medojević i poručuje da se "moramo pobrinuti za naše ljude da ne žive u siromaštvu".