Najznačajnije izmjene, protiv kojih su obje sindikalne organizacije, podrazumijevaju da se od naredne godine pravo na penziju ostvaruje sa 40 godina staža i 65 godina života a biće promijenjen i obračun penzija.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja izmjenama zakona predlaže da od naredne godine pravo na penziju sa 40 godina staža može ostavriti samo radnik koji ima i 65 godina života. Biće promijenjen obračun penzija, a do kraja 2020. predlažu ukidanje prijevremenog penzionisanja.

Objašnjavaju šta je krajnji cilj svih mjera.

"Stabilnost i održivost penzijskog sistema, veća pravednost i adekvatnost penzijskih davanja. Navedene mjere bi trebalo da utiču na sprječavanje ranijeg napuštanja tržišta rada i ranog penzionisanja", istakli su iz Ministarstva rada.

Međutim, obje sindikalne organizacije juče su saopštile da predložene mjere za njih nijesu prihvatljive, pa traže da ministarstvo u konačan tekst zakona uvrsti njihove predloge.

"Da 40 godina radnog staža ostane kao jedini uslov za odlazak u starosnu penziju, odnosno da se ne proširuje sa kumulativnim uslovom 65 godina života, a drugi zahtjev je da se smanji starosna granica za odlazak u penziju na 65 godina za žene i muškarce", istakao je Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata, prenosi Rtcg.

Sindikalci traže i produženje javne rasprave o izmjenama zakona jer je kažu organizovana u vrijeme godišnjih odmora. Iz ministarstva, neće udovoljiti tom zahtjevu, jer će javna rasprava trajati kako je i planirano do 6. septembra. Nijesu bili precizni da li su za njih prihvatljivi i ostali zahtjevi Sindikata.

Sa ekonomskog aspekta, pooštravanje uslova za odlazak u penziju,iako trenutno jedino moguće, nije dugoročno rješenje za održivost penzionog sistema, smatra analitičar Vasilije Kostić.

Taj problem, smatra on, može se riješiti samo uz primjenu više mjera.

"To je povećanje zaposlenih, smanjenje sive ekonomije, možda čak razmišljanje o tome da se razmotri visina penzionih doprinosa odnosno doprinosa za penziono osiguranje. Drugi je povećanje realnih izvora fonda i treće je ono što je neminovnost i što će prije ili kasnije doći u Crnu Goru, a to je privatizacija penzionog fonda", istakao je Kostić.

U Crnoj Gori više od 130. Hiljada građana prima penziju. Da bi Fond bio finansijski održiv poželjno je imati tri zaposlena na jednog penzionera, a sada je taj odnos 1,6 naprema 1.