Veliki broj zemalja zapadne Evrope bilježi temperaturne rekorde i dug sušni period koji prijeti da nanese veliku štetu evropskoj poljoprivredi. Dok crnogorski poljoprivrednici, posebno oni na sjeveru, još nijesu uspjeli da pokose svoje livade Evropi je već jasno da će tamošnjim poljoprivrednicima biti potrebna pomoć. 

Zato je Evropska komisija donijela odluku da tamošnji poljoprivrednici mogu unaprijed dobiti direktna plaćanja kaja ih sleduju kroz subvencije, kao i sredstva namjenjena ruralnom razvoju. Ono što je još i bitnije za poljoprivrednike, u narednom periodu biće im olakšan pristup zemljištu koje se ne bi trebalo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, da bi se održao stočni fond.

Sa druge strane, crnogorski poljoprivrednici će se susresti sa istim posljedicama iako se Balkan još nije našao pod uticajem visokih temperatura i ekstremnih suša, niti će ako je vjerovati meteorolozima. Na većini crnogorskih livada trava i dalje stoji jer kiša ne dozvoljava njenu kosidbu. Već sada se može reći da će crnogorski poljoprivrednici, ukoliko i uspiju da pokose sve te livade, imati sijeno izuzetno lošeg kvaliteta koje neće biti dovoljno da se stočni fond prehrani tokom zime. Mnogi poljoprivrednici sa sjevera već najavljuju rasprodaju svojeg fonda jer neće moći da ga izime. Crna Gora za sada ćuti.

Sa svoje strane Evropska Komisija ubijeđena je da se neobična klimatska dešavanja ove godine mogu pripisati klimatskim promjenama. Zbog toga su svjesni da se poljoprivrednicima mora pomoći prije zime. Odluka je da se poljoprivredicima omogući isplata 80 procenata nastale štete tokom ovogodišnje suše već u oktobru umjesto da čekaju decembar da podnose svoje zahtjeve po standardnoj proceduri. Kupovina stočne hrane moći će da se kvalifikuje kao naknada materijalne štete ili gubitak prihoda u poljoprivredi. Isto ono što će već u oktobru trebati crnogorskim poljoprivrednicima.     

Države članice Evropske Unije moći će, bez potrebe obavještavanja Komisije, svojim poljoprivrednicima odobravati pomoć do 15 hiljada eura po poljoprivredniku u periodu od naredne tri godine. Ukoliko koja od država aktuelnu sušu proglasi prirodnom katastrofom poljoprivredici će moći da računaju na cjelokupnu refundaciju štete odnosno sredstva za obnovu poljoprivrednog potencijala. Poljoprivrednicima će se pomoći i u ponovnom zasijavanju pašnjaka a za te mjere će moći da se prijave retroaktivno.   

Pored ovih mjera i kontinuiranog praćenja stanja suše i njenog uticaja putem satelitskih sistema, Komisija je u kontaktu sa svim državama članicama kako bi dobila ažurne informacije o uticaju suše na svakog poljoprivrednika ponaosob. Informacije se moraju dostaviti Komisiji  do 31. avgusta i koristiće se za procjenu  dosadašnjih mjera  Komisije i njihovu eventualnu izmjenu ili uvođenje novih mjera koje se mogu smatrati odgovarajućim. Sa druge strane crnogorski poljoprivrednici sa posljedicama ovog ljeta suočavaće se sami.