Prema tom beogradskom dnevnom listu, to tijelo bi trebalo imati devet članova koji će se, paralelno s Odborom za standardizaciju srpskog jezika, brinuti o normiranju, njegovanju, unapređivanju i zaštiti službenog jezika i matičnog pisma.

Novosti navode kako je takve promjene Ministarstvo kulture predložilo Vladi Srbije, a koje bi se trebale primijeniti izmjenama i dopunama Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama.

Ministar kulture Vladan Vukosavljević nedavno je potvrdio da je prijedlog upućen Vladi Srbije i uskoro će u redovnu proceduru, no očekuje polemiku zbog zakonskih izmjena.

"Savjet analizira i daje mišljenje o stanju službenog jezika i matičnog pisma u Republici Srbiji i na srpskom jezičkom području, daje sugestije u kreiranju i sprovođenju jezičke politike, daje predloge za razvoj i unapređenje stanja službenog jezika i matičnog pisma", navodi se u dokumentu u koji su Novosti imale uvid.

Propisuje se i da cjelokupna komunikacija državnih, pokrajinskih i organa lokalne samouprave mora biti na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.

Isto važi i za obrazovne,naučne ustanove i medije čiji je osnivač država, koji imaju državni kapital, kao i za elektronske medije s nacionalnim, regionalnim i lokalnim frekvencijama.

Ćirilično pismo će biti obavezno i za sva javna poduzeća i ustanove, te poduzeća s većinskim državnim kapitalom, kao i profesionalna i strukovna udruženja koja predstavljaju svoje područje na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Latinica kao pomoćno pismo

Predloženi zakon definira latinicu kao pomoćno pismo, a ako se nešto ispisuje na oba pisma, ćirilica mora imati prednost. 

Predviđene su novčane kazne za one koji se ogluše na nova pravila.

Ako institucije koje imaju obavezu korištenja ćiriličnom pisma prekrše odredbu, odgovorna osoba biće novčano kažnjena od 5.000 do 100.000 dinara (od 42,4 do 847,4 eura).

Kazna za preduzeće koje latinicom ispiše naziv robe i usluga, uputstvo za upotrebu, deklaraciju ili garantni list biće od 500.000 do milion dinara (od 4.234 do 8.468 eura).