Koprivica: Đedovina otišla na doboš, a potomci u dužničke okove
Momo Koprivica

Crna Gora na opasnoj privrednoj stranputici

Koprivica: Đedovina otišla na doboš, a potomci u dužničke okove

Ako se dugo ignorišu pukotine u spoljnoj trgovini, onda ne treba da čudi dolazak privrede na ivicu provalije. Spoljnotrgovinski bilans Crne Gore zemlje govori da se ona nalazi na opasnoj privrednoj stranputici, saopštio je Momo Koprivica, poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore.

"Posljednji zvanični podaci o tome da je u prvom kvartalu ove godine neto priliv stranih direktnih investicija manji za 50,1% u odnosu na isti period prošle godine, ukazuju na duboku ekonomsku krizu i na niz prijetnji ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti. U vezi tog alarmantnog podatka vlada muk u Vladi", kazao je Koprivica.

Kako je naveo, 2009. godine ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 1, 068 milijardi eura, a u prošloj godini svega 649,2 miliona eura.

Taj ogroman pad od 419 miliona eura ili pad za frapantnih 39,23%, dodaje on, govori da je neoliberalni model rasta zasnovan dominantno na stranim investicijama doživio totalni fijasko. Učešće stranih grinfild investicija i ranije i danas je na vrlo niskom i gotovo zanemarljivom nivou, a zaduživanje je dominantan izvor finansiranja.

"Imajući u vidu da je naša privreda mala i dolarizovana, odnosno eurizovana, to su joj spoljnotrgovinski tokovi jedini izvor rasta novčane mase, a dramatično negativne tendencije u tim tokovima i veliki odlivi vode smanjenju novčane mase i mogu generisati ozbiljne probleme likvidnosti kako privatnog tako i javnog sektora koji se suočava sa nekontrolisanim rastom javnog duga", kazao je.

Istakao je da to što su strane investicije prepolovljene u prvom kvartalu godine imaće uticaj i na opadanje budžetskih prihoda.

Tvrdi da, ako se strane investicije za 8 godina smanje za 40%, ako se svega 16% uvoza pokriva izvozom i ako Crna Gora uvozi 400 miliona eura hrane od čega 103 miliona eura mesa, tada je pitanje trenutka kad će spoljnotrgovinski deficit urušiti makroekonomiju Crne Gore.

"Do toga smo došli ignorišući nedostatke slobodnog tržišta koje je idealizovano i ideologizirano kako bi se domaćoj kvazi-eliti dala maksimalna sloboda eksploatacije u privredi i društvu. Umjesto što je dala slobodu tajkunima, favorizovala uvozničke lobije, glumila liberalni kapitalizam, država je trebala da zasuče rukave i preuzme vodeću ulogu u investicionoj politici i politici industrijskog razvoja", naveo je.

Kako je kazao, ovi spoljnotrgovinski bilansi su slika u ogledalu.

"Đedovina je otišla na doboš, a potomci u dužničke okove. Neznaveni tajkuni maksimalno tlače radnike na minimalcu", naveo je Koprivica.

To je, kako je kazao, učinak slobodno-tržišne ideologije DPS-a čiji guru sjedi u upravnom odboru državne firme. Dodaje da je to moralna hipokrizija. 

"Privredni oporavak ne može doći sam od sebe, a još manje od čekanja na tuđe ekonomske odluke i života na račun potomaka. Polazna osnova za oporavak moraju biti demokratski politički poredak i vladavina prava, a nadogradnja ekonomija po mjeri čovjeka. Program ekonomske modernizacije mora počivati na razvoju tehnološkog znanja i istraživanjima, kao i na ciljanoj reindustrijalizaciji kako bi se podstakao izvoz, ali i bespotrebni uvoz zamijenio domaćom proizvodnjom, a prije svega u pogledu proizvodnje hrane", zaključio je.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.