Koordinatorka programa Smanjenje štete u Juventasu, Marija Milić, ukazala je na sve veći broj naslova u medijima povezanih sa mladima i korišćenjem psihoaktivnih supstanci, gdje su najčešće u pitanju mlađa punoljetna lica.

Kako je navela, posebno zabrinjava da izvještaji Uprave policije ukazuju da su stariji maloljetnici i mlađe punoljetne osobe, pratično još adolescent, uključeni u mreže koje se bave distribucijom droge na uličnom nivou.

“Droga je lako dostupna, odgovor države izostaje. Po ko zna koji put apelujemo da se država mora baviti prevencijom i tretmanom i pružati podršku djeci i mladima koji su u konfliktu sa zakonom, kao i onima koji su korisnici psihoaktivnih supstanci”, rekla je Milić agenciji Mina, prenosi portal Rtcg.

Ona je kazala da je prisustvo psihoaktivnih supstanci u okviru osnovnih škola alarmantno i da to potvrđuje činjenicu da se prevencija u obrazovnim ustanovama ne sprovodi adekvatno.

Milić je ukazala na podatke EPSAD istraživanja iz 2015, prema kojima je 27 odsto mladih odgovorilo da bi „lako“ ili „vrlo lako“ nabavili kanabis, odnosno 18 odsto ekstazi.

Ona je dodala da se u svijetu dnevno pojavi po nekoliko desetina/stotina novih psihoaktivnih supstanci, od kojih je većinu njih nemoguće detektovati standardnim testovima na PAS.

Preporuka je, kaže Milić, prilagoditi preventivne programe u osnovnim i srednjim školama sa aktuelnim stanjem u državi i zemljama regiona, i koristiti se dobrim praksama koje su se pokazale kao adekvatne u cilju rješavanja takvih problema.

“To znači ne zatvarati oči nad problemom već ponuditi i moderne programe smanjenja štete na mjestima na kojima postoji povećan rizik od upotrebe psihoaktivnh supstanci”, naglasila je Milić.

Ona je istakla da su u naprednijim zemljama mladima dostupni i testovi kojima se utvrđuje sastav droge koju konzumiraju kako bi se izbjegao rizik od predoziranja, odnosno smrtnog ishoda.

Milić smatra da Crna Gora, kada je u pitanju sistem nadzora nad novim psihoaktivnim supstancama (NSP), daleko zaostaje za zemljama EU, pa i okruženja.

On je ko primjer dobre prakse u nadzoru nad NPS navela Hrvatsku, u kojoj i zaposleni u okviru programa NVO za smanjenje štete mogu u svakom trenutku odnijeti supstancu na testiranje, bez bojazni da će biti krivično gonjeni, što je vrlo važno kako bi tačno saznali koji je sastav novih droga na tržištu.