Društvena izolacija i manjak društvenih veza dodatno povećavaju taj rizik, zbog čega stručnjaci smatraju da usamljenost može biti jednako loša za ljudsko zdravlje poput gojaznosti ili pušenja.

Istraživači su napravili razliku između osoba koje se osjećaju usamljenim i onih koje uistinu nemaju kontakata sa spoljnim svijetom. Studija je pokazala da se u rizičnim grupama nalaze i oni koji su sami, ali se osjećaju srećnima, kao i pojedinci koji imaju mnogo društvenih kontakata, ali se osjećaju usamljenim,prenosi Fokus.ba.

– Ako kažemo ljudima da se više druže s drugima to bi moglo da riješi problem društvene izolacije, ali i ne osjećaj usamljenosti. Baš zato treba da prihvatiti da su obije kategorije jednako važne - tvrdi voditeljka studije Julijana Holt-Lunstad.

Stručnjaci tvrde da razvoj tehnologije utiče na činjenicu što sve veći broj ljudi u svetu žive u društvenoj izolaciji te što ostvaruju sve manje veza licem u lice. S druge strane istraživanja su pokazala da ostvarivanje prijateljskih i romantičnih veza smanjuju stres, poboljšavaju imunitet te daju životu veći smisao.

– Ključno je održavati značajne i bliske veze s dragim ljudima, te imati bogat društveni život - savjetuje dr. Holt-Lunstad.