Krediti Zavoda za zapošljavanje šansa za nezaposlene
ilustracija

Ov godine odobreno 340 000 eura

Krediti Zavoda za zapošljavanje šansa za nezaposlene

Jedna od najznačajnijih mjera aktivne politike zapošljavanja, koju Zavod sprovodi proteklih dvadesetak godina, jeste kredit za samozapošljavanje.

Od početka godine, odlukama Upravnog odbora Zavoda, odbrena su 54 zahtjeva za dodjelu kredita, ukupne vrijednosti 340.000 eura, čijom realizacijom će se otvoriti 68 novih radnih mjesta.

Na posljednjoj sjednici, odobreno je usmjeravanje 115.000 eura za finansiranje 20 zahtjeva, kojima je predviđeno otvaranje 23 nova radna mjesta, mahom u sjevernim i manje razvijenim opštinama.

Kreditni uslovi Zavoda za otpočinjanje biznisa trenutno su najpovoljniji u državi.

Komisija, saglasno interesovanju, najviše kredita odobrava za poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Po jednom novozaposlenom odbrava se 5.000 eura, pri čemu je maksimalni iznos kredita 15.000 eura, znači za zapošljavanje tri lica. Kamatna stopa je tri odsto, a rok vraćanja tri godine za fizička, a dvije za pravna lica, uz grejs period od godinu. Kredit se vraća u polugodišnjim anuitetima.

“Taj vid Zavodove podrške koristan je kako za nezaposlene sa evidencije, tako i za one preduzetnike koji žele da unaprijede i prošire biznis. Podržavamo i žensko preduzetništvo”, kaže načelnica Službe za finansije i računovodstvo Svetlana Krgović.

Ona ističe da su blizu 40 odsto zahtjeva podnijele nezaposlene žene, koje su nosioci 21 projekta, vrijednosti 115.000 eura.

Posmatrano prema starosnim grupama, jedan kredit dodijeljen je licu mlađem od 25 godina, 22 kredita osobama u dobi od 25-50 godina, dok je šest kredita dodijeljeno dugoročno nezaposlenim. Prema nivoima obrazovanja, tri korisnika kredita su sa završenom osnovnom školom, 24 sa srednjom (III i IV nivo obrazovanja) i dva lica sa visokim obrazovanjem.

Najveći broj kredita odobren je u: Nikšiću i Baru, po 14, Beranama i Bijelom Polju, po pet, Podgorici četiri…

“Krediti su odobravani za projekte iz svih djelatnosti, u skladu sa planiranim regionalnim razvojem. Najviše ih je iz oblasti poljoprivrede i ribarstva, trgovine. Slijede zanatstvo i lične usluge, saobraćaj i veze, finansijske, tehničke i poslovne usluge, ugostiteljstvo i turizam, građevinarstvo, industrija i rudarstvo”, objašnjava Krgović.

U Nudolu, nedaleko od Nikšića, ostvarena je jedna od uspješnih preduzetničkih priča. Aćim Dabović želio je da porodičnu tradiciju proizvodnje vina proširi i napravi biznis. U tome je uspio uz podršku Zavoda za zapošljavanje.

“Veoma je dobra ideja Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva poljoprivrede što su podstakli mlade ljude da uđu u sopstveni biznis i da se razvijaju u tom pravcu. To je ogromna podrška, jer svi znamo koliko nam je kao početnicima potreban početni kapital. Nekada je bio problem, ući u sopstveni biznis, dok danas to ne predstavlja rizik”, poručuje Aćim Dabović, vlasnik Vinarije “Dabović”.

Osim vinarije, Dabovići su osmislili i turističku ponudu. Tako gosti koji dođu u Nudo imaju priliku da šetaju po vinogradu, saznaju gdje se i na koji način vino proizvodi, a posebno mjesto su izložbeni prostori i prostori za degustaciju vina i domaće hrane.

“Nudo se nalazi jugozapadno od Nikšića, na 59. kilometru, možda dosta daleko od grada, ali smo, s druge strane, blizu primorju. Imamo dobru posjećenost. Moja ideja je bila da uvežem turizam i vinarstvo i uspio sam u tome. Sklopio sam ugovor sa Rojal karibijanom i više od 1.500 ljudi, sa toga kruzera, posjetiće našu vinariju. Mislim da ću pomoći Nudolu da se razvija. Ima dosta mladih koji žele da pokrenu neki biznis. Samo treba pružiti kvalitet i vjerovati u sebe”, priča Dabović.

On već najavljuje potrebu za novim radnicima u vinariji i ugostiteljima.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.